US 4. IV. NYT KRAJIŠNIK

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 4. IV. 2000. Vojnici NATO-a uhitili srpskog optuženika za ratne zločine "Nakon godina pokuda zbog propusta u dovođenju ratnih zločinaca pred sud, vojnici NATO-a uhitili su Momčila Krajišnika, jednog od najvažnijih srpskih vođa u bosanskom ratu, zbog optužaba za ratne zločine, uključujući genocid. (...)", piše Marlise Simons. "Diplomati su Krajišnika opisali kao fanatičnog političara koji se ponekad u moći izjednačavao s Karadžićem, a također je putem svojih poslovnih dogovora pomagao financirati 'etničko čišćenje' u bosanskom ratu 1992. - 1995. Krajišnik je zrakoplovom prevezen iz Bosne u Haag, gdje će izići pred međunarodni sud, koji ga je optužio za ratne zločine, a tereti ga i za vršenje uloge presudnog stratega koji je stajao iza stotina masakra civila. Osuda bi značila maksimalnu kaznu doživotnog zatvora za Krajišnika, 55. (...)" U nastavku novinarka opisuje uhićenje Krajišnika u njegovu domu na Palama. "Richard C. Holbrooke, američki izaslanik pri UN-u, izjavio je u intervjuu: 'Ovo je možda najvažniji dan poslije Daytonskog sporazuma o Bosni.' On je dodao: 'Konačno, Krajišnik je bio veoma važna osoba. On je bivši dopredsjednik Bosne. Bio je čelnik izaslanstva bosanskih Srba u Daytonu.' Holbrooke je bio tvorac mirovnih dogovora u Daytonu 1995., kojima je završen bosanski rat. 'Uklanjanje Krajišnika iz zemlje, koje se davno trebalo dogoditi ali se nije moglo dok protiv njega nije podignuta optužnica, uklanja iz Bosne vodećega javnog protivnika Daytonskog sporazuma', rekao je Holbrooke. 'Drugi protivnik, Karadžić, već se četiri godine skriva.' Tijekom pregovora u Daytonu, Krajišnik je privlačio pozornost svojim krutim, separatističkim gledištima i protivljenjem sporazumu. No njegovo uhićenje ne utječe na sporazum, rekli su diplomati, jer je upravo Slobodan Milošević, tadašnji predsjednik Srbije, isključio bosanske Srbe i potpisao se u ime srpske strane. Nakon uhićenja, glavna tužiteljica suda Carla del Ponte još je jednom zatražila Karadžićevo uhićenje, dodavši da bi dvojica vođa trebali zajedno izići pred sud jer su optuženi za iste zločine. Sud očito pritišće NATO da to suđenje pretvori u stvarnost uhićenjem dr. Karadžića, koji je 1995. optužen zbog genocida. Optužnica protiv Krajišnika navodi nekih 40 gradova i sela iz kojih su Muslimani i Hrvati silom izgnani. Ona također daje imena stotina ljudi koji su izmasakrirani i 11 zatočeničkih logora u kojima su nesrbi zadržavani i mučeni, ubijani ili deportirani prema naredbama Krajišnika i drugih visokih vođa. 'U ratu je on bio druga osoba poslije Karadžića i dijelio je zapovjedništvo nad bosanskom vojskom i policijom', rekao je Paul Risley, glasnogovornik tužiteljice del Ponte. 'Odluke u kojima je Krajišnik sudjelovao donijele su smrt tisuća Bosanaca i deportaciju i etničko čišćenje stotina tisuća ljudi.' Pritisak na NATO da uhiti glavne osobe optužene za genocid na Balkanu raste od prošloga proljeća, nakon što se Louise Arbour, tadašnja tužiteljica haaškoga suda, počela javno žaliti zbog manjkave suradnje zapadnih vlada. U svibnju je Arbour počela dobivati pomoć koju je tražila od britanskih, njemačkih i američkih vojnih obavještajnih agencija, rekli su zapadni diplomati. 'To na sve druge stavlja pritisak', rekao je Holbrooke, dodajući da se radi o 'snažnom upozorenju, i snažnoj potvrdi obnovljene odlučnosti NATO-a'. Del Ponte, koja je naslijedila Arbour, pojačala je zahtjeve prema članicama NATO-a u vezi s obavještajnom potporom i vojnim djelovanjem protiv osumnjičenih ratnih zločinaca na Balkanu. Njezini su zahtjevi pomogli ojačati kralježnicu NATO-a, kažu američki dužnosnici. (...) 'Krajišnik je velika riba', rekao je glasnogovornik mnistarstva vanjskih poslova, James P. Rubin u današnjem intervjuu. 'I očekujemo da će njegovo uhićenje uzdrmati Karadžićevu krletku.' U Bruxellesu je lord Robertson, glavni tajnik NATO-a, upozorio druge osumnjičenike za ratne zločine: 'Mreža se zatvara. Vrijeme je da se predate'. Krajišnik je obnašao niz političkih dužnosti nakon što je pomogao dr. Karadžiću u osnivanju srpske nacionalističke stranke SDS osamdesetih godina. Kao jedan od vođa SDS-a, postao je predsjednik parlamenta bosanskih Srba i bio je član Vijeća sigurnosti bosanskih Srba. Njegove funkcije omogućile su mu nadzor nad vojskom i policijom. On je bio glavni Karadžićev pomoćnik u dobrom dijelu bosanskoga rata, a nakon što je Karadžić javno optužen i više nije smio obnašati službenu funkciju, Krajišnik ga je naslijedio. Krajišnik je od 1996. do 1998. bio srpski predstavnik u predsjedništvu bosanske federacije. (...) Francuski su časnici bili neskloni djelovati protiv istaknutih Srba oko Pala, u zoni francuskog zapovjedništva pod NATO-ovom zastavom ... Zapravo, pitanje koje se postavljalo iza kulisa bilo je zašto je Francuska iznenada pristala uhvatiti visokog srpskog dužnosnika. Iako je osoblje NATO-a u Bosni uglavnom namjerno izbjegavalo susrete s optuženim pojedincima do 1997., Francuska je sve donedavno u tome prednjačila. To je među britanskim i američkim vojnim časnicima poticalo priče da je Francuska prosrpski orijentirana i da je francuski sektor sigurno utočište za optužene Srbe. Od 18 uhićenja koje je NATO izvršio od 1997., francuska je vojska uhitila samo dvojicu optuženika niskog položaja, i tek u posljednja tri mjeseca. Prema nekim pričama, nekoliko nedavnih incidenata koji su privukli dosta publiciteta, a upućivali su na suradnju između francuskih i srpskih obavještajaca, možda su posramili Pariz i izazvali preokret koji je vodio uhićenju. Nizozemski dužnosnici također su izjavili da je Del Ponte, iskusna i oštra švicarska tužiteljica, francusku suradnju učinila prioritetom. Ona se nedavno obratila nekim ministrima u Parizu. Predsjednik Jacques Chirac posjetio je sud u veljači tijekom državnog posjeta Nizozemskoj. (...) Neki od Krajišnikovih kritičara u regiji vjeruju da je Krajišnikovo vrijeme isteklo jer je on predstavljao važnu zapreku zapadnim pokušajima provedbe mirovnih pokušaja u Bosni i povratku Muslimana i drugih izbjeglica. 'Smatram da je on najupornije ekstremistička i ksenofobična osoba s kojom sam morao imati posla', rekao je Jacques Klein, vođa UN-ove misije u Bosni. 'Karakterizira ga ksenofobična vrst mržnje.'"