BBC 3. IV.BANKARSTVA U TRANZICIJI

ovne usluge BRITANSKI RADIO - BBC 3. IV. 2000. U Hrvatskoj se još ne vidi kraja krizi bankarskoga sustava pošto je, nedavno kolabirala Istarska banka, a i više je drugih banaka u vrlo lošem stanju. No problem transformacije bankarstva nije jedinstven za Hrvatsku, već i za sve ostale zemlje u tranziciji. O uzrocima bankarske krize u istočnoj i srednjoj Europi, kao i izgledima za njezino rješavanje, razgovarali smo s dr. Davidom Dykerom, stručnjakom za gospodarska pitanja u bivšim komunističkim zemljama s britanskog sveučilišta Sussex u Brigthonu. Žarko Vodinelić najprije ga je upitao zašto je pojava propadanja banaka u zemljama u tranziciji toliko rasprostranjena i česta. = Dva su glavna razloga tome - jedan tehničke, drugi političke prirode, kaže gospodin Dyker. U starim planskim gospodarstvima uopće nije postojao bankarski sustav, već je dominirala tzv. mono banka, državna banka koja je bila mjerodavna za sve, ali budući da nije djelovala u tržišnom gospodarstvu to nije bila ni središnja banka u zapadnom smislu, ni komercijalna banka. Tako je bilo čak i u zemljama s razmjerno naprednim gospodarstvom, poput Čehoslovačke. Situacija u Mađarskoj, bivšoj Jugoslaviji, bila je nešto drukčija jer je u njima djelovala neka vrsta tržišnoga gospodarstva i ondje je postojala jasna razlika između središnje banke i komercijalnih banaka. No, najvažniji je bio politički čimbenik. U vrijeme komunizma zajmovi su se davali na temelju, da tako kažem, političkih prioriteta ili favoritizma, veza i poznanstva - kako se to govorilo u Hrvatskoj. Iako su to neki možda očekivali, te pojave nisu nestale s propašću komunizma i uvođenjem demokracije i kapitalizma, kaže David Dyker. Pitamo ga zatim koliko je ozbiljna sadašnja kriza u tim zemljama i postoji li opasnost da ona potpuno zakoči gospodarski oporavak u njima. = Mislim da to već vidimo na primjeru Češke, jedne od gospodarski najnaprednijih zemalja u istočnoj Europi, koja je na pragu ulaska u Europsku uniju. Češko gospodarstvo je u recesiji od financijske krize 1997. Jedan od elemenata te financijske krize je slab, korumpirani bankarski sustav, koji je dao tolike zajmove ljudima i tvrtkama koje to nisu zasluživale, bez ikakvih jamstava i dobrih projekata. Neki od tih loših zajmova nastavljeni su iz komunizma, ali zaprepašćuje koliko je mnogo novih loših zajmova iz razdoblja tranzicije. U tome treba tražiti uzroke krize, i to dovodi do gospodarskog kolapsa kao posljedice lošeg bankarskog poslovanja. Toliko o uzrocima. Kako mogu zemlje u tranziciji ublažiti sadašnju krizu i transformirati svoje banke? = Bankarstvo je jedno od područja koje se najteže razvijaju. Neka stara poduzeća lako se zatvore, druga preuzmu strane tvrtke i rezultati su prilično dobri, npr. u automobilskoj industriji. U nekim zemljama, poput Mađarske, to se donekle događa i u bankarstvu, pa strano vlasništvo ne mijenja nužno ponašanje lokalnih namještenika u tim bankama. Osim toga, ne možete prisiliti velike međunarodne banke da dođu kupiti banke u tim zemljama koje su zapale u krizu. A i kad ih kupe, to ne mora značiti da je to najbolji put oporavka za domaće bankarstvo. Italija je npr. bez potpore bila razvijena zemlja, ali se njezino gospodarstvo temelji na malim i srednjim poduzećima koja su okružena malim bankama, koje su spremne proučiti njihovo poslovanje i podupirati ih financijski. A kad velike međunarodne banke odluče preuzeti banke u zemljama u tranziciji, one često postanu zatočenice lokalnih bankarskih mreža. Ako žele imati ogranke u svim važnijim mjestima, moraju zapošljavati lokalne ljude i onda će vrlo teško promijeniti lokalne bankarske običaje. A ako odluče poslovati bez lokalnih namještenika, nikad neće doprijeti do malih i srednjih poduzeća koja su uvijek najdinamičniji dio gospodarstva u tranziciji, zaključuje dr Dyker. Pitamo ga na kraju koliko je problem bankarske krize ozbiljan na Zapadu jer se stječe dojam da je riječ samo o pojavi u bivšim komunističkim zemljama. = To je ozbiljan problem i na Zapadu, iako nije toliko dubok. Bankarski sustavi na Zapadu razvijali su se mnogo dulje, a gospodarstva su jača, ali posljednjih godina bilo je više slučajeva da su velike banke zapale u teškoće samo zato što su davale zajmove krivim ljudima. Npr, Banka Midland u Britaniji koja je nekritički davala zajmove u Trećem svijetu. U Sjedinjenim Državama, npr., pojedinci iz uprave uspjeli su opljačkati fondove više banaka. U Britaniji se trenutno vodi vrlo živa rasprava o tome koliko su velike banke spremne opsluživati male klijente, pojedince i tvrtke, jer oni sada zatvaraju mnoge ogranke u provinciji. Banke se ne ponašaju po savršenim pravilima konkurencije i bankarstvo je uvijek vrlo ranjivo s moralnog stajališta, oviseći o ponašanju pojedinca. Moralni profil mnogo je bitniji kada je riječ o bankarima nego o poduzetnicima. U industriji tržišne sile više- manje tjeraju upravu da se ponaša u javnom interesu, u bankarstvu to nije tako, i to se događa i na Zapadu i na Istoku. No na Istoku gdje se moderniziraju cijela gospodarstva, vlada očajna nestašica dobrih banaka i bankara. Stoga su i problemi bankarstva na Istoku mnogo dublji nego na Zapadu. (BBC)