FR-YU-RU-HR-VOJNICI-Organizacije/savezi-Politika RFI 3. IV. TISAK FRANCUSKI RADIO - RFI3. IV. 2000.Iz tiskaPregled današnjeg francuskog tiska počet ćemo tekstom koji je u 'Le Figarovoj' rubrici 'Debate i mišljenja' potpisala američka
državna tajnica Madeleine Albright i u kojem objašnjava zašto Sjedinjene Američke Države moraju zadržati vojnike na Kosovu. Tekst je namijenjen, u prvom redu, članovima američkog Kongresa koji se protive američkoj nazočnosti na Kosovu. 'Nakon što smo dobili rat pred nama je novi izazov, jamčiti mir', piše Madeleine Albright i nastavlja. 'Povući se s Kosova za nas bi bilo daleko skuplje i opasnije nego nastaviti održavati stabilnost na Kosovu. Povijest nas je naučila da ako Europa nije sigurna, onda nije ni Amerika, a Stari Kontinent ne može živjeti u miru ako Balkanom hara rat. Povučemo li se, gotovo je sigurno da će krv ponovno poteći Kosovom, naglašava američka državna tajnica. Ona nadalje ističe da je unatoč problemima poput međuetničkog nasilja, s kojima je suočena međunarodna zajednica u pokrajini, ipak postignut napredak. Jaz što razdvaja različite zajednice na Kosovu je dubok, potrebe na području sigurnosti i pravosuđa nisu zadovoljene i opasnost koju predstavljaju agresivni pojedinci i dalje je velika. Ali,
FRANCUSKI RADIO - RFI
3. IV. 2000.
Iz tiska
Pregled današnjeg francuskog tiska počet ćemo tekstom koji je u 'Le
Figarovoj' rubrici 'Debate i mišljenja' potpisala američka državna
tajnica Madeleine Albright i u kojem objašnjava zašto Sjedinjene
Američke Države moraju zadržati vojnike na Kosovu. Tekst je
namijenjen, u prvom redu, članovima američkog Kongresa koji se
protive američkoj nazočnosti na Kosovu. 'Nakon što smo dobili rat
pred nama je novi izazov, jamčiti mir', piše Madeleine Albright i
nastavlja. 'Povući se s Kosova za nas bi bilo daleko skuplje i
opasnije nego nastaviti održavati stabilnost na Kosovu. Povijest
nas je naučila da ako Europa nije sigurna, onda nije ni Amerika, a
Stari Kontinent ne može živjeti u miru ako Balkanom hara rat.
Povučemo li se, gotovo je sigurno da će krv ponovno poteći Kosovom,
naglašava američka državna tajnica. Ona nadalje ističe da je unatoč
problemima poput međuetničkog nasilja, s kojima je suočena
međunarodna zajednica u pokrajini, ipak postignut napredak. Jaz
što razdvaja različite zajednice na Kosovu je dubok, potrebe na
području sigurnosti i pravosuđa nisu zadovoljene i opasnost koju
predstavljaju agresivni pojedinci i dalje je velika. Ali,
izaberemo li povlačenje svaki put kada smo suočeni s porazom,
svijet će postati još opasniji', ističe Madeleine Albright.(...)
U Kairu je danas otvoren prvi europsko-afrički summit. Poslušajmo
što o tome piše 'Le Figaroov' dopisnik iz Bruxellesa'. Ideja
vodilja je da Europa ulaganjem većih sredstava nego dosad, ostvari
jednu od svojih najvažnijih zadaća - a ta je razvitak afričkog
kontinenta. Nije riječ ni o čemu novom, ovu namjeru objavio je
Robert Schumann već 1990. godine. Od tada Europljani su uspostavili
suradnju sa zemljama Azije i južne Amerike, a najava razvijanja
prisnih odnosa s državama 'Crnog kontinenta', nije izazvala
pretjerani entuzijazam u većini europskih prijestolnica. Kada je
riječ o tekstovima koji bi na summitu trebali biti prihvaćeni, o
njima se još raspravlja. Europska petnaestorica pristaju da
globalni cilj bude 50 postotno smanjenje siromaštva na afričkom
kontinentu do 2015. godine. No, oni ne preciziraju kako to misle
ostvariti, ističe 'Le Figarov' novinar.
'Liberation' o istom događaju piše da Europa namjerava jasnije
definirati uvjete, ispunjavanje kojih će biti nužno da bi se dobila
njezina pomoć. U trenutku kada se Japan, Kina i osobito Sjedinjene
Američke Države otvaraju prema Africi, Europa želi preispitati
svoje odnose s 'Crnim kontinentom', naglašava dopisnik iz Kaira.
U istom listu danas nalazimo napis o posjetu Čečeniji Mary
Robinson, visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava.
Nakon obilaska logora Sputnik gdje je razgovarala s čečenskim
izbjeglicama, piše 'Liberationov' dopisnik, ona je izjavila da će
se morati pokrenuti istraga da bi se utvrdilo jesu li u Čečeniji
kršena ljudska prava. Ona je također naglasila da bi istragu
trebali voditi inozemni stručnjaci. Ruske vlasti već su dale do
znanja da se tome protive. Mary Robinson je tijekom posjeta u
Čečeniji željela posjetiti logore u Groznom, o kojima su prošlog
tjedna u svojim izvještajima pisali dužnosnici humanitarnih
organizacija Amnesty International i Human Rights Watch. Naime,
prema svjedočenjima čečenskih izbjeglica, svjedočenjima koje su
objavili dužnosnici dviju organizacija, u ovim logorima su se
provodila mučenja i silovanja. Robinson je osobno htjela
provjeriti informacije, međutim časnici ruske vojske su joj
objasnili da ti logori više ne postoje. Oni su joj to rekli
vjerojatno zato, ističe dopisnik, jer nisu uspjeli dovesti u red
spomenute logore. Nakon ovog neuspjelog pokušaja Robinson je na
jednoj tržnici razgovarala s ljudima koji još žive u, ili među
ruševinama Groznog, završava članak dopisnik 'Liberationa'.(...)
(RFI)