US WT 3. IV. NATO

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 3. IV. 2000. Tri čimbenika ometaju nove članice NATO-a "NATO-ov san o sve većem savezu demokratskih država raspada se, samo godinu dana nakon što je organizacija primila prve tri države iz istočne Europe, kažu zapadni dužnosnici", piše Christopher Lockwood. "Taj su proces preplavili praktični i politički problemi. Nove vojske NATO-a u Republici Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj pate od nedostatka novca, loše opremljenosti i česte nespremnosti za djelovanje, što kvari apetit za primanje novih članica. Kad su tri zemlje zauzele svoje mjesto pod sigurnosnim štitom NATO- a, na ceremoniji u ožujku prošle godine, savez je obećao da njegova vrata ostaju otvorena ostatku istočne Europe. No iskustvo proširivanja tog tijela bilo je tako bolno i problematično da se nazire novi željezni zastor za baltičke zemlje i Balkan. Postoji neodređeni rok krajem 2002. za sljedeći krug, no on se pomiče. Glavni su problem, priznaju diplomati iz Londona, Bruxellesa i Washingtona, Sjedinjene Države. 'Iskustvo prethodnog proširenja bilo je mnogo, mnogo teže nego što je bilo tko očekivao', rekao je viši dužnosnik. 'Clinton i ministrica Albright morali su se boriti za pristanak američkog Senata na prvi krug proširenja. Sad izgleda nema interesa da se traži novi krug.' Proširenje NATO-a zahtijeva dvotrećinsku većinu u Senatu, što će biti teško postići bez obzira na to tko će pobijediti na ovogodišnjim predsjedničkim izborima. Rumunjski ministar vanjskih poslova Petre Roman nedavno je priznao da se njegova zemlja nalazi u limbu: 'Rumunjska još uvijek jednako želi ući u NATO. To smo dokazali tijekom kosovskoga sukoba. No danas je u Americi dinamika drugog vala proširenja prilično beživotna.' Rusija je drugi problem. 'NATO pokušava obnoviti svoje odnose s Rusijom, koji su se dosta zaoštrili zbog Kosova. S novim predsjednikom, Vladimirom Putinom, nitko se ne žuri opet stvoriti ruski otpor izvlačenjem pitanja proširenja', rekao je jedan zapadni dužnosnik. Treći su problem sami kandidati. Ne samo da postoje očite vojne slabosti, već čak nije ni jasno žele li one zaista priključenje. Slovačka bi bila gotovo na čelu reda, ali nakon sukoba na Kosovu, javna potpora za članstvo u NATO-u iznosi samo 49%, dok se 35% ispitanika očitovalo protiv priključenja. 'Traže od nas da potrošimo oko 800.000 dolara na odnose s javnošću, kako bi ojačali potporu za NATO', rekao je slovački izvor. To je odraz duboke nelagode koja vlada među prvotnim članicama NATO-a, a odnosi se na podvojena stajališta triju novih članica saveza prema NATO-u. One su se našle među najmlačnijim zagovornicima NATO-a u kosovskom sukobu, i od tad je u tim zemljama potpora NATO-u opala. Nove članice NATO-a također moraju dokazati svoju sposobnost da vojno pridonesu. Oružane snage Republike Češke, Poljske i Mađarske ne mogu se uspoređivati s onima razvijenih članica NATO-a, i nema mnogo znakova poboljšanja. Presudni dio doktrine NATO-a jest da vojnici svih članica moraju biti kadri raditi zajedno s drugim vojskama zemalja saveznica i zamijeniti ih kad je potrebno. No ta se doktrina još ne odnosi na nove članice. Njihova oprema, standardi obuke i doktrina ne dosežu standarde NATO-a. Njihov je glavni problem financijske prirode. Moderne oružane snage su skupe, a sva se tri gospodarstva tek trebaju oporaviti od više desetljeća komunizma. Stoga su proračuni za obranu pod pritiskom."