FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SLJEDEĆI TJEDAN U KAIRU PRVI EUROPSKO-AFRIČKI SUMMIT U POVIJESTI

BRUXELLES, 31. ožujka (Hina/AFP) - Sastanak na vrhu Europske unije i afričkih zemalja održat će se prvi put u povijesti u ponedjeljak i utorak u Kairu kako bi se uspostavilo "novo parnterstvo za 21. stoljeće", o čemu dvije dvije strane imaju različite koncepte.
BRUXELLES, 31. ožujka (Hina/AFP) - Sastanak na vrhu Europske unije i afričkih zemalja održat će se prvi put u povijesti u ponedjeljak i utorak u Kairu kako bi se uspostavilo "novo parnterstvo za 21. stoljeće", o čemu dvije dvije strane imaju različite koncepte.#L# Skup 67 šefova država ili vlada bit će prigoda za Europu - čije veze s Afrikom potječu još iz doba kolonijalizma - da potvrdi svoju "solidarnost" s kontinentom, na kojem više zemalja spada u red najsiromašnijih na našem planetu. "Summit je dokaz naše odlučnosti da ojačamo odnose između Europske unije i afričkih zemalja", a jedan od njegovih ciljeva jest "skrenuti pozornost međunarodne zajednice na važnost mogućnosti Afrike", kaže se u jednom dokumentu Europske komisije. Zamisao o održavanju europsko-afričkog summita rođena je prije četiri godine, ali je njegova priprema trajalo dugo, poglavito zbog načina sudjelovanja Maroka, koji je u sukobu s Organizacijom afričkog jedinstva (OAJ) zbog zapadne Sahare. Godine 1996. Portugal je predložio da se održi sastanak na vrhu 15 zemalja članica EU-a i 53 afričke zemlje. Ideja je dobro prihvaćena s obje strane Mediterana i ubrzo su počeli neslužbeni razgovori. Afrikanci su predlagali da se summit organizira u okviru Ekonomske komisije UN-a za Afriku (CEA), ali su Europljani željeli da to bude pod okriljem OAJ-a. To se međutim ubrzo pokazalo kao izvor sukoba, jer se postavilo pitanje sudjelovanja Maroka i bivše španjolske kolonije zapadne Sahare. Maroko smatra svojim teritorij na kojem se nacionalistički pokret Fronta Polisario bori za neovisnost. Polisario je 1976. godine proglasio stvaranje Arapsko saharske demokratske Republike (RASD), koju je priznao OAJ, a Maroko je odmah nakon toga istupio iz te organizacije. Budući da je s afričke strane OAJ odgovaran za organaizaciju summita, to teoretski znači da će sudjelovati i RASD, ali ne i Maroko. Međutim, za europsku petnaestoricu ne dolazi u obzir summit bez jedne zemlje s kojom ima bliske odnose. Odnosi između EU-a i afričkog kontinenta sada su regulirani "Barcelonskim procesom" za zemlje sjeverno od Sahare te sporazumom o partnerstvu između EU-a i skupine ACP (Afrika, Karibi, Pacifik) kojim su obuhvaćene sve zemlje subsaharske Afrike. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana izjavio je da bi na kairskom summitu trebalo pokrenuti "globalno strateško partnerstvo". Ostaje još utvrditi sadržaj tog "globalnog strateškog partnerstva", čije bi se glavne smjernice trebale naći u zajedničkoj deklaraciji koja će se usvojiti u Kairu. Međutim, još uvijek postoje razlike o tome čemu dati prednost u deklaraciji. Afrička strana želi da se naglasak stavi na gospodarstvo, poglavito na smanjenje ili otpisivanje duga najsiromašnijim zemljama, zatim socijalu i razvoj, dok Europljani naglašavaju politička pitanja, zdravstvo, sprečavanje sukoba, ljudska prava, demokraciju i borbu protiv AIDS-a. Afrikanci traže da summit u Kairu ne bude izoliran slučaj, nego da se šefovi država ili vlada sastaju redovito svake tri godine, kao što je to slučaj s Azijom. Povrh toga traže i redovite sastanke na visokoj razini. EU se načelno slaže da se i nakon Kaira održi i drugi summit, ali ne želi takve susrete održavati u redovitim vremenskim razmacima. Afričko gospodarstvo u svjetskim razmjerima je i dalje najnerazvijenije, a trgovinski odnosi s privilegiranim partnerom Europskom unijom u stalnom su opadanju unatoč teoretski povoljnim sporazumima. Afrički dug iznosi oko 350 milijardi dolara, a najsiromašnije zemlje smatraju da je otpis njihova duga jedini način da se osigura razvoj. Brojke svjetskih financijskih institucija koje se odnose na Afriku vrlo su rječite: afrički udio u svjetskoj trgovini pao je sa šest posto iz 60-tih godina na dva posto 1995. godine. Slična je tendencija i u afričkoj trgovini s Europom. Ukupne strane investicije u svijetu 1995. godine dostigle su iznos od 315 milijardi dolara, a samo je 4,7 milijardi uloženo u Afriku, dok je u Kinu, Južnu Koreju i Singapur investirano 53,1 milijarde dolara. (Hina) sv br

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙