VLADA OSNOVALA MINISTARSKU SKUPINU ZA ISTARSKU I CIBALAE BANKU

VLADA OSNOVALA MINISTARSKU SKUPINU ZA ISTARSKU I CIBALAE BANKU Vlada je danas osnovala peteročlanu ministarsku skupinu koja za iduću sjednicu treba precizno sagledati posljedice više prijedloga iz današnje rasprave oko problema Istarske i Cibalae banke. U toj su skupini potpredsjednik Slavko Linić, te ministri Mato Crkvenac, Radimir Čačić, Goranko Fižulić i Ivan Jakovčić. Vlada je zaključila kako o problemu tih banaka, koje su prošli tjedan dobile privremene upravitelje, treba raspraviti i Uprava Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Vlada vjeruje da treba pokušati ojačati poziciju Istarske i Cibalae banke u traganju za definitivnim rješenjem i stabilizacijom, odnosno u potrazi za strateškim partnerom. Treba razmotriti koja sredstva Vlada može poduzeti kako bi pomogla boljoj perspektivi dviju banaka, bez da na sebe, odnosno na porezne obveznike preuzima teret sanacije. Oni koji su sudjelovali u politizaciji problema Istarske banke trebaju sudjelovati i u depolitizaciji, riječi su kojima je raspravu zaključio premijer Ivica Račan. U opširnoj raspravi ministri su podijelili mišljenja o prijedlozima za rješavanje problema u dvjema bankama, naročito oko prijedloga što ih je iznio ministar europskih integracija Ivan Jakovčić. On, naime, predlaže da se poništi naputak Ministarstva financija iz 1992. o velikim obveznicama, da se banci isplati 11,4 milijuna kuna dospjelih obveza za prodane stanove, da se pokuša dogovoriti obračun stare devizne štednje od približno 70 milijuna DEM te da se u HFP prenesu dionice koje je Istarska banka dobila za potraživanja prema Uljaniku, a banci da "fer naknada". Iako mu se prijedlog o pretvaranju velikih obveznica u tržišne čini prihvatljivim, ministar financija Mato Crkvenac traži oprez. Poništavanje naputka iz 1992. otvara brojne probleme, tiče se ne samo Istarske već još 16 banaka, a riječ je o velikom novcu kojega nema. Svaka parcijalna odluka izazvala bi probleme, upozorio je. "Stečaj sigurno ne, sanacija možda, prodaja možda", izjava je Radimira Čačića koja najbolje oslikava raspoloženje članova Vlade kad je u pitanju moguće rješenje za Istarsku i Cibalae banku. Stečaj ne jer bi proračun u slučaju Istarske banke to stajalo 682 milijuna kuna koliko iznosi osigurana štednja. Sanacija bi pak državu stajala 200 milijuna kuna, izračunao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. No, sanaciji se protivi više članova Vlade, posebice potpredsjednik Slavko Linić koji smatra da situacija nije tako alarmantna. Protivi se sanaciji jer ona znači i oduzimanje dionica vlasnicima. Stanje nije toliko kritično, sadašnji vlasnici ne žele sanaciju već ojačati svoj položaj, kaže Linić. Po njemu temeljni je spor što vlasnici dionica žele ojačati svoj položaj uzimajući novac iz proračuna i time ojačati i položaj u dokapitalizaciji i prodaji dionica Istarske banke. Linić smatra da zaključak Vlade može biti samo njeno uključivanje u pokušaj dokapitalizacije koja je za obje banke neophodna. Kaže i da je postojao interes hrvatskih banaka za dokapitalizaciju, ali da je problem u interesu vlasnika i kupaca oko cijene. Fižulić pak kaže kako navodno Riječka banka sutra daje ponudu za dokapitalizaciju Istarske banke, dok su se prema Čačiću za sada javila dva ponuđača, a navodno ih ima tri do četiri. Dosta vremena ministri su potrošili kako bi utvrdili tko su krivci za krizu u dvjema bankama. I dok se spominju i bivša vlast, Miroslav Kulte i Globus grupa, prevladavajuće je mišljenje da krivica leži na upravama i nadzornim odborima banaka. "Najveći krivac su Uprava i Nadzorni odbor koji su zbog loših plasmana doveli Istarsku banku u takvu situaciju i kada su imali mogućnost da je kupi Riječka banka potpuno su je otklonili, vjerojatno iz političkih razloga", kazao je Fižulić. Zamjenik premijera Goran Granić dodaje kako je odgovornost na svima koji su i prije osam mjeseci izbjegli početi rješavati problem iako ih je na to HNB upozorio. Hipotetski da se i prje dva mjeseca promijenio guverner novi bi morao donijeti istu odluku, poručio je Granić onima koji krivca vide u HNB-u. Na negativne međunarodne odjeke napada na guvernera središnje banke Marka Škreba upozorio je i Fižulić, poručivši ministrima da pogledaju i Internet i vide da se već i međunarodne institucije pitaju kuda Hrvatska ide s takvim ponašanjem prema monetarnoj vlasti. Vlada se na današnjoj petosatnoj sjednici, osim s problemom Istarske banke, ponajviše bavila i napadima na sebe i ponašanjem svojih članova. "U ovom trenutku ne vidim sukob Vlade, parlamenta i predsjednika države. Vidim samo razlike u tome što valja učiniti da bi se osigurala parlamentarna demokracija", izjavio je premijer Ivica Račan na današnjoj Vladinoj sjednici. Vlada je oštro kritizirala ministra Ivana Jakovčića zbog odnosa prema Vladi i ponašanja u povodu događaja u Istarskoj banci. Pozitivnim je ocijenila njegov samokritički istup i ispriku na sjednici te spremnost da i dalje radi u Vladi. Vlada, zaključeno je, ne može prihvatiti zahtjeve IDS-a da Jakovčić treba ostati u Vladi da bi predstavljao Istru. Jakovčić može uspješno biti ministar za europske integracije samo ako na tom mjestu predstavlja interese čitave Hrvatske, bio je izričit premijer Račan. Raspravljajući o napadima na Vladu i ponašanju pojedinih članova Vlade, Račan je oštro kritizirao Jakovčićeve istupe u povodu krize u Istarskoj banci, posebno njegovo politiziranje toga problema. Krajnje je zabrinjavajuće što se Vlada u povodu teške situacije oko jedne banke suočila sa neodgovornim politiziranjem, neprihvatljivom kritikom i napadima na nju, pa i sa olakim i neodgovornim ponašanjem na štetu rješenja, rada Vlade i stabilnosti u zemlji. Račan je upozorio da su se događaji oko Istarske banke već negativno odrazili i izvan Hrvatske, navodeći kako su primjerice hrvatske obveznice izgubile na vrijednosti. Inače, Vlada je danas dala državno jamstvo o zaduženju Hrvatskih željeznica za modernizaciju i nabavu rezervnih dijelova. Uz tvrdnju ministrice turizma Pave Župan Rusković da se radi o "suludom projektu" Vlada je izvan snage stavila projekt "Deset gradova - deset stoljeća" koji je bivša Vlada zamislila kao uvod u ovogodišnju turističku sezonu.