PICULA: OCJENE FINANCIJSKE KONFERENCIJE U BRUXELLESU

BRUXELLES, 30. ožujka (Hina) - "Vjerujemo da će najveći broj projekata predloženih za izvedbu u Hrvatskoj do kraja dana naći svoje sponzore" izjavio je u Bruxellesu skupini hrvatskih novinara u četvrtak poslijepodne hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.#L# Na financijskoj konferenciji Pakta o stabilnosti u četvrtak su zemlje donatori i predstavnici međunarodnih financijskih konstitucija najavile financijske potpore projektima čije su financiranje predložile Europska investiciona banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Posebna radna skupina trebala bi za zaključni dio zasjedanja pripremiti konačne prijedloge financijskih aranžmana. Koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach izjavio je istodobno na konferenciji za tisak u Bruxellesu kako očekuje da će konačni iznos donacija i financijskih aranžmana premašiti vrijednost od jedne milijarde i 800 milijuna eura. "Broj projekata predloženih za financiranje u Hrvatskoj osjetno je porastao", izjavio je uz ostalo Bodo Hombach. U izjavi hrvatskim novinarima ministar vanjskih poslova Tonino Picula najavio je da će na poslijepodnevnom dijelu zasjedanja u ime Albanije, BiH, Slovenije, predstavnika Crne Gore i Hrvatske predstaviti zajedničku izjavu o zahtjevu za financiranje Studije održivosti projekta izgradnje Jadransko-Jonske autoceste. "To je jedan od najvažnijih infrastrukturnih objekata koji može imati dalekosežni pozitivni utjecaj u jačanju ukupne gospodarske i političke situacije u RH", rekao je Picula, dometnuvši da mu je zato posebno stalo da u ime spomenute skupine zemalja potakne interes međunarodnih financijskih institucija za autocestu. Tonino Picula je ocijenio da je Pakt o stabilnosti mobilizirao međunarodne i financijske institucije i države - donatore da na konferenciji u Bruxellesu "lociraju sredstva na skupinu tzv. quick -start projekata, čija je izvedba planirana do konca 2001. godine". Po riječima hrvatskog ministra od ukupno 60-ak projekata koje je prvotno kandidirala Hrvatska, na financijsku konferenciju u Bruxellesu "filtrirano" je i predloženo za financiranje znatno manje tih projekata. Konačni rezultati financijskih aranžmana prihvaćenih na konferenciji, bit će poznati na njenom završetku, u četvrtak navečer, a "specifična financiranja nekih projekata tek kroz nekoliko dana", rekao je Picula. Glede financiranja projekata s područja prvog radnog stola Pakta (demokracija, ljudska prava) iskazan je po riječima Picule najveći interes za financiranje programa povratka izbjeglica u Hrvatsku. Tu su se aktivnom najavom financiranja uključili Europska komisija, SAD, Nizozemska, Švicarska, Norveška i Njemačka, kazao je Picula. Danska je izrazila spremnost za financiranje projekta (u Hrvatskoj) komparativne studije o nacionalnim manjinama. Što se tiče drugog radnog stola najveća sredstva očekuju se od Europske investicijske banke (EIB), koja će na taj način konačno otvoriti svoje djelovanje u Hrvatskoj. Najviši predstavnici EIB-a su u razgovoru s hrvatskim ministrom Piculom najavili skori dolazak tehničke misije te banke EU u Zagreb. "Vjerujem da će se Ured ili predstavništvo EIB u Zagrebu otvoriti negdje do srpnja mjeseca ove godine", izjavio je Picula. "Bez EIB u Zagrebu dobar dio projekata (prihvaćenih na konferenciji u Bruxellesu) neće se moći na adekvatan način financijski pratiti", dodao je hrvatski ministar vanjskih poslova. On je rekao da Hrvatska namjerava intezivirati pregovore sa predstavnicima EIB i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), o tome na koji će način te dvije financijske institucije pratiti projekte prihvaćene na konferenciji u Bruxellesu. Što se tiće trećeg radnog stola Pakta (pitanja sigurnosti) po riječima Picule na konferenciji je naznačen interes za financiranje projekata razminiranja, posebice za Regionalni centar za razminiranje u Obrovcu, a također i u Sisku. Nekoliko država donatora izrazilo je specifični interes da osiguraju sredstva za financiranje tih centara. (Hina) mbo sb