NJ 29. III.-FR-DONATORSKA KONFERENCIJA

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 29. III. 2000. Novac kao oružje protiv rata "Godinu dana poslije kratkog rata za Kosovo, Zapad već dugo nastoji nemirnom Balkanu pripomoći da mirnim sredstvima dođe do stabilnosti. Koliko su sudionici u tomu ozbiljni, pokazat će donatorska konferencija koja upravo traje. Riječ je o željama zemalja u regiji za reformama, no ponajprije o novcu, mnogo novca. Za pregovaračkim stolom u Bruxellesu ove srijede i četvrtka sjede predstavnici zemalja primatelja Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Rumunjske, izaslanici 37 zemalja donatora i 37 međunarodnih državnih kao i nedržavnih organizacija. Primatelji će predočiti kakve ekonomske, političke i socijalne reforme kane provesti. U protupotezu donatori će se financijski angažirati u projektima koje će pomoći tim reformama. Cilj tog kompleksnog postupka kojega je 'Stabilizacijski sporazum za jugoistočnu Europu' pripremio uz pomoć niza konferencija proteklih mjeseci, smanjenje je ratne opasnosti razvijanjem prostora blagostanja i demokracije. Još prije nekoliko je tjedana šef Stabilizacijskog sporazuma Bodo Hombach donatorima uručio popis 300 konkretnih projekata o kojima je raspravljao sa zemljama regije, a koji bi se mogli početi ostvarivati u tijeku idućih dvanaest mjeseci. Te nakane sežu od obrazovnih ustanova preko gradnje mostova i cesta sve do izgradnje državnopravnih struktura. Hombach se svjesno ograničio na 'paket s brzim startom', jer se u zemljama s jedne strane što je moguće brže nešto mora dogoditi i jer s druge strane ionako nitko ne zna koje bi dimenzije financijski angažman mogao dugoročno dobiti. Za idućih dvanaest mjeseci sporazum će svakako izići s 1,6 do 1,8 milijarda eura. Mnogi od tih projekata već su zajamčeni izjavama pojedinih zemalja ili ustanova. Za nepokriveni ostatak, oko 400 milijuna eura, na konferenciji treba pronaći financijere. To prvo poticajno financiranje dakako nije dovoljno. Za dovršenje projekata novac treba biti na raspolaganju i idućih godina. Za srednjoročno financijsko planiranje određena je g. 2005. Za to razdoblje Povjerenstvo EU-a dat će na raspolaganje oko 5,5 milijarda eura, od čega još nisu osigurane 2,5 milijarde. SAD planira sudjelovati s otprilike tri milijarde dolara. Njemačka će u stabilizacijsku košaru u iduće četiri godine staviti 1,2 milijarde maraka. I druge zemlje Europske unije, koje snose najveći teret Stabilizacijskog sporazuma, dat će srednjoročna obećanja. Nitko se u Bruxellesu ne usuđuje predviđati koliko će angažman na Balkanu na posljetku stajati. S jedne strane treba, naime, ne samo ukloniti izravne i neizravne posljedice balkanskih ratova, nego i loše gospodarstvo komunističkoga režima. S druge strane, napredak u stabilnosti ovisi o tomu hoće li i kada Jugoslavija biti donekle demokratska. Ako se Beograd oslobodi iz svoje izolacije, tada će i tamo dospjeti pomoć za obnovu u milijardskim iznosima. S treće strane treba uračunati financiranje Kosova, gdje će možda idućih 20 godina biti potreban vojni i civilni angažman. I s četvrte strane, u razdoblju od idućih šest godina za Bugarsku će i Rumunjsku trebati šest milijarda eura kao 'pomoć prije pristupanja' EU. Sve će to stajati mnogo novca, vjerojatno dvoznamenkasti milijardski iznos. Nije dakle čudo da su neke vlade, poput primjerice francuske, sklone škrtosti. No alternativa, naime opasnost od novih ratova, bila bi daleko skuplja. Ministrima financija EU-a Bodo Hombach nedavno je rekao jednostavnu istinu: 'Da pred vama sjedim u odori, došlo bi vas puno skuplje'" - piše Martin Winter.