DONATORSKA KONFERENCIJA U BRUXELLESU

BRUXELLES, 29.ožujka(Hina)- U organizaciji Europske komisije i Svjetske banke u Bruxellesu je u srijedu otvorena dvodnevna Regionalna financijska konferencija na kojoj će se međunarodne financijske institucije i zemlje donatori izjasniti o svom udjelu i načinima financijske podrške u realizaciji prioritetnih infrastrukturnih projekata I drugih inicijativa Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu.#L# Konferencija pod supredsjedanjem člana Europske komisije za vanjske odnose Chrisa Pattena i predsjednika Svjetske banke Jamesa Wolfensohna odrzava se na ministarskoj razini. Europska unija pristupa procesu stabilizacije zemalja jugoistočne Europe "sa istom voljom i odlučnošću kojom su SAD pomagale zapadnoj Europi poslije 2. svjetskog rata", rekao je Chris Patten otvarajući konferenciju. Mi ljudima u zemljama te regije želimo pomoći "ne da izbjegavaju susjedstvo nego da ga transformiraju u dobrosusjedske odnose", rekao je on. "Kriza poslije krize je mnogo skuplja nego uspostavljanje mira", naglasio je član Europske komisije unije Chris Patten. On je iznio podatak da je Europska unija od 1991. pomogla zemlje jugoistočne Europe sa 8 milijardi eura različitih oblika humanitarne i razvojne pomoći, a da u srednjoročnom razdoblju, narednih godina, predviđa potporu tim zemljama u ukupnoj visini od 12 milijardi eura, od čega je komisija predložila, 5,5 milijardi eura u budžetu Europske unije od 2000. do 2006. godine za zemlje tzv. zapadnog Balkana. Patten je naglasio da Europska unija želi igrati ulogu motora u procesu stabilizacije jugoistočne Europe. Uz Pattena su na otvaranju govorili i predsjednik Svjetske Banke Wolfensohn i koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach. U radu skupa sudjeluju predstavnici ukupno 44 zemalja I 36 različitih međunarodnih organizacija I financijskih institucija. Hrvatsko izaslanstvo predvodi ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Europska(EU)investiciona banka valorizirala je veći broj ponuđenih projekata za izgradnju ili obnovu infrastruktura iz Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Makedonije I Rumunjske. SRJ ne ispunjava političke uvjete za bilo kakvu financijsku potporu. Za Kosovo I Crnu Goru razmotrit će se modaliteti bilateralnih financijskih aranžmana zemalja donatora u Paktu o stabilnosti. Dio tih projekata Europska investiciona banka je predložila sudionicima konferencije za financiranje kao prioritetne. Riječ je o tzv. "quick-start" projektima , koji su spremni za izvedbu odmah, odnosno tijekom idućih 12 mjeseci "čim se osigura odgovarajuće financiranje". Potrebna financijska sredstva za realizaciju prioritetnih "quick- start" projekata, što ih je pozitivno valorizirala EIB, procjenjuju se na 1,6 do 1,8 milijardi eura, objavili su predstavnici Komisije EU. Od toga je 1,1 milijardi eura predviđeno za izgradnju ili obnovu infrastrukturnih objekata (760 milijuna obećano je u pripremama konferencije), a 290 milijuna eura za potporu razvitku privatnog sektora (186 milijuna je osigurano u pripremama konferencije). Među projektima iz Hrvatske, kako je neslužbeno potvrđeno uoči otvaranja konferencije u Bruxellesu, najviše izgleda da dobije potrebno financijsko pokriće ima 23-km dionica autoceste Zagreb- Varaždin (Breznicki Hum-Varazdin). Kao dio paneuropskog koridora B5 (Rijeka-Zagreb-Budimpešta), taj projekt dionice se naime u svemu uklapa u kriterije konferencije za financiranje "quick- start" projekata. Europska investiciona banka predvidjela u svojim prijedlozima financiranje još nekoliko "quick-start" projekata u Hrvatskoj u manjim iznosima. No svi podaci su još nesluzbeni i trebali bi biti konačno poznati tek po završetku konferencije. Neslužbeni podaci iz zadnje faze priprema konferencije nagovještavaju da su hrvatski "quick-start" projekti predloženi s udjelom od oko 8 posto u ukupnom iznosu za financiranje infrastrukturnih objekata na ovoj konferenciji. Prioritet imaju , kako je istaknuto na otvaranju bruxelleske financijske konferencije, "infrastrukturni projekti regionalnog karaktera" . Oni, koji bi primjerice trebali omogućiti povezivanje zemalja regije s Europskom mrežom za distrubuciju struje, projekti obnove i izgradnje važnih dijelova međunarodnih cestovnih i željezničkih prometnih koridora, povezanih s nacionalnim prometnicama, zatim vodoopskrbni projekti važni za svakodnevni život stanovništva, programi zaštite okoliša, I drugi spremni za brzu realizaciju, a koji mogu potaknuti oživljavanje gospodarstava, te tako doprinositi i stabilizaciji prilika u zemljama regije. Organizatori konferencije ne žele unaprijed objaviti nikakve konkretnije pojedinosti o projektima predloženima za financiranje. Najavljuju da će to biti objavljeno po završetku drugog dana konferencije, u četvrtak, kada će ona raditi u obliku tzv. "pledging" konferencije, na kojoj bi zemlje sudionice i međunarodne financijske institucije trebale preuzeti čvrste obveze o donacijama ili financijskim aranžmanima za realizaciju predloženih projekata. Osim o financiranju projekata infrastrukture , a u okvirima tzv. drugog stola Pakta o stabilnosti (gospodarstvo i obnova) , bruxelleskoj su konferenciji predloženi i projekati konzultantske i druge potpore za poticanje privatnih stranih ulaganja i općenito za razvoj privatnog sektora, male i srednje privrede u zemljama regije. Te je projekte valorizirala i predložila kao prioritetne konferenciji Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Konferenciji su takoder ponuđeni i projekti za financiranje različitih inicijativa iz oblasti tzv. prvog radnog stola (jačanje demokratskih institucija, ljudska prava, manjine, mediji), kao i trećeg radnog stola (sigurnosna pitanja) Pakta o stabilnosti. (Hina) mbo sb