SI-HR-BA-POSJETI-Politika SL 27.III.-DELO -MESIĆ U SARAJEVU SLOVENIJADELO27. III. 2000.U Europu via Sarajevo"Hrvatski predsjednik Stipe Mesić u Sarajevu je doživio nepojmljive ovacije, no Sarajevo nije BiH. Da je otišao u Banju Luku
ili možda nekih dvadeset kilometara zapadnije, na Pale, mogao bi biti sretan ako bi ga gađali samo jajima. A ništa bolje ne bi prošao u zapadnom Mostaru, u Grudama ili Čitluku.Tako je danas u BiH. Mesićeva potpora konstitutivnosti svih triju naroda na cijelom području BiH kod kardinala Puljića i njegova izjava novinarima da Hrvati na ovom planetu imaju samo dvije države u kojima su konstitutivni a to su Hrvatska i BiH (što je tek djelomično točno jer u Srpskoj, kako bosanski Srbi od milja nazivaju svoj RS nisu konstitutivni kao ni Srbi u Federaciji), u Banjoj Luci prihvaćena je s ogorčenjem. Stranački vođe kojima je Mesić mrzak još otkako je bio predsjednik SFRJ, oštro su reagirali, jer da se hrvatski Predsjednik nedopustivo miješa u unutarnje stvari druge države. Srbi su zahtijevali odgovornost članova predsjedništva BiH, jer na te izjave nisu reagirali. I Mesićevo mišljenje da Bosnu ne treba dijeliti samo zato što neki sanjaju o
SLOVENIJA
DELO
27. III. 2000.
U Europu via Sarajevo
"Hrvatski predsjednik Stipe Mesić u Sarajevu je doživio
nepojmljive ovacije, no Sarajevo nije BiH. Da je otišao u Banju Luku
ili možda nekih dvadeset kilometara zapadnije, na Pale, mogao bi
biti sretan ako bi ga gađali samo jajima. A ništa bolje ne bi prošao
u zapadnom Mostaru, u Grudama ili Čitluku.
Tako je danas u BiH. Mesićeva potpora konstitutivnosti svih triju
naroda na cijelom području BiH kod kardinala Puljića i njegova
izjava novinarima da Hrvati na ovom planetu imaju samo dvije države
u kojima su konstitutivni a to su Hrvatska i BiH (što je tek
djelomično točno jer u Srpskoj, kako bosanski Srbi od milja
nazivaju svoj RS nisu konstitutivni kao ni Srbi u Federaciji), u
Banjoj Luci prihvaćena je s ogorčenjem. Stranački vođe kojima je
Mesić mrzak još otkako je bio predsjednik SFRJ, oštro su reagirali,
jer da se hrvatski Predsjednik nedopustivo miješa u unutarnje
stvari druge države. Srbi su zahtijevali odgovornost članova
predsjedništva BiH, jer na te izjave nisu reagirali. I Mesićevo
mišljenje da Bosnu ne treba dijeliti samo zato što neki sanjaju o
velikoj Srbiji ili velikoj Hrvatskoj, dobilo je potporu samo u
krajevima s bošnjačkom većinom.
Služba sigurnosti jamačno Mesiću nije savjetovala da ode u zapadni
Mostar. Njegovo više puta ponovljeno stajalište da na svijetu nema
države koja bi uzdržavala vojsku druge države i da također nema
države koja ima tri vojske, financirane iz susjedne ili neke treće
države te da Hrvatska pouzdano neće plaćati 8500 časnika i
profesionalaca HVO-a, nego da će podupirati razvitak gospodarstva
i povratak izbjeglica na njihovu a ne na tuđu imovinu, izazvalo je u
Hercegovini pravu eksploziju nezadovoljstva. U HVO-u još od
prosinca nisu dobili plaće, iako su se hrvatski ministar obrane
Jozo Radoš i američka državna tajnica Madeleine Albright, kako je
novinarima rekao savezni ministar obrane Miroslav Prce, nedavno u
Bosni sporazumjeli da bi ipak trebalo naći način da Hrvatska
zajamči barem pola iznosa za plaće vojnika i za socijalnu potporu
pogođenima u Domovinskom ratu.
Stanje je kritično i sve više se aludira na to da bi nova hrvatska
vlast zavrtanjem financijskih slavina rado utjecala na ishod
izbora i što skoriju propast HDZ-a BiH. Mesić pak - kao da mu već
nije bilo dosta dolijevanja ulja na vatru na kojoj se prže
hadezeovci koji su svi glasovali za Budišu, dočim su Bošnjaci
navijali za njega više nego za Aliju - izjavio je da su se mnogi iz
Zagreba šetali po BiH a da za to nisu pitali Sarajevo, jer još
postoje ostatci 'Herceg-Bosne'. Hrvatska to ne može i ne smije
podupirati ni financirati. Te Mesićeve riječi po svoj su prilici
probudile iz nespremnosti i najokorjelije hadezeovce. Nešto im se
gore nije u životu moglo dogoditi nego da dijele sudbinu Bošnjaka u
Federaciji, naime za polovicu manje plaće, mirovine i drugi
prihodi.
Koliko će biti teško s ostavštinom Tuđmanovog razdoblja, potvrđuje
i činjenica da se Mesić s tročlanim predsjedništvom složio samo o
već dogovorenim stvarima, da naime potpiše sporazum o graničnom
željezničkom prometu i povratku svih izbjeglica. Na zelenom je
stolu ostalo još puno neriješenih problema, po Izetbegovićevim
riječima najmanje dvanaest, među njima i trgovački i imovinsko-
pravni sporazum, nadasve osjetljivo pitanje dvojnog
državljanstva, položaj bošnjačke manjine u hrvatskom ustavu i tako
dalje sve do rednog broja šesnaest, a ne dvanaest" - piše Zdravko
Latal.