MVP RH: CILJ KONFERENCIJE U BRUXELLESU SU "QUICK-START" PROJEKTI

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Cilj predstojeće financijske konferencije u Bruxellesu su tzv. "quick-start" projekti, koji se mogu odmah realizirati, imaju jasnu regionalnu dimenziju i sukladni su s temeljnim političkim ciljevima Pakta o stabilnosti, pa od hrvatskih projekata najveće izglede za financiranje ima 23 kilometra duga dionica autoceste Zagreb-Varaždin, doznalo se u ponedjeljak iz neimenovanih izvora pri hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.#L# U srijedu i četvrtak u glavnom belgijskom gradu će se u organizaciji Europske komisije i Svjetske banke održati Regionalna financijska konferencija Pakta o stabilnosti, na kojoj će se odabrati najbolji kratkoročni infrastrukturni projekti i raspraviti o načinima njihova financiranja. Konferencija se održava na ministarskoj razini, a hrvatsko će izaslanstvo predvoditi ministar vanjskih poslova Tonino Picula. "U ovom trenutku nismo u poziciji sa stopostotnom sigurnošću najaviti da će bilo koji od hrvatskih projekata biti financiran u cijelosti", rekao je izvor koji je zahtijevao da ostane neimenovan, ustvrdivši da bi prejudiciranje sad bilo kontraproduktivno i moglo ugroziti izglede za financiranjem hrvatskih projekata. "Jedino što se može reći je da od svih infrastrukturnih projekata najbolje izglede ima dionica autoceste Zagreb-Varaždin, od Brezničkog Huma do Varaždina, u dužini od 23 kilometra", rekao je izvor, napomenuvši da to "ne znači da će biti u cijelosti financirana". Taj projekt najbolje ispunjava navedene uvjete, pa ima i najviše šanse, zato što se njime zatvara projekt autoceste između Zagreba i mađarske granice u sklopu paneuropskog koridora B5, a sve su pripreme obavljene i sva je dokumentacija već izrađena, pa je to "školski primjer projekta koji se uklapa u Pakt", rekao je isti izvor. Iako je konferencija u Bruxellesu u prvim dokumentima Pakta o stabilnosti bila zamišljena kao donatorska, koncept je poslije promijenjen, pa će se sredstva za projekte na konferenciji namicati kombinacijom donacija i financijskih aranžmana, zapravo dugoročnih povoljnih kredita vodećih financijskih institucija, dodaje isti izvor. Konferencija će biti podijeljena u dva dijela - prvi će dan biti politički, a drugi financijski dio. Prvi se dan očekuju političke izjave svih izaslanstava, a poseban blok rezerviran je za zemlje iz regije, kad će svoje poglede na Pakt izložiti i Hrvatska. Drugi će dan biti tzv. "pledging conference", kad će se prikupljati sredstva, neovisno o tome je li riječ o donacijama ili financijskim aranžmanima. Organizatori su svim potencijalnim izvorima sredstava već uputili posebne obrasce za uplatu pomoći, rekao je izvor iz MVP, a riječ je prije svega o EK, kroz Europsku investicijsku banku, zemljama EU, SAD, te svima koji se smatraju pomagačima Pakta, odnosno vodeće financijske institucije, uz Kanadu i Japan. Očekuje se i značajan doprinos Norveške i Švicarske, zemalja koje su već zatražile da im se status promatrača promijeni u onaj pomagača, što bi se moglo potvrditi u Bruxellesu. Procjenjuje se da bi se na konferenciji moglo prikupiti oko 1,5 milijardi američkih dolara, ali će se tek na njezinom kraju moći vidjeti koliki dio je dobila Hrvatska. Najveći dio novca izdvojit će se za projekte, i to ponajprije infrastrukturne prirode, iz Drugog radnog stola - o gospodarstvu, iako će se u Bruxellesu raspravljati i o projektima iz prvog i trećeg radnog stola Pakta o stabilnosti. Pri tome treba voditi računa, naglasio je izvor, da su već u razradi tri velika projekta koji trebaju omogućiti uvjete ulaganja u zemlje regije, a riječ je o antikorupcijskoj inicijativi, investicijskoj povelji i utemeljenju Poslovnog savjetodavnog vijeća. Hrvatska aktivno sudjeluje i ima svojeg člana u svakom od tih triju projekata. Veliku važnost pri tome koji će projekti dobiti potporu imao je način odabira projekata, odnosno činjenica da su projekte prema svojim kriterijima aktualnosti birale zemlje koje će za njih izdvajati novac, kazao je izvor pri ministarstvu vanjskih poslova. Što se Jonsko-jadranske autoceste tiče, dodao je, na sastanku zainteresiranih zemalja u Dubrovniku u siječnju dogovoreno je da se u Bruxellesu pokuša ishoditi financiranje izrade "studije provedivosti", koja bi mogla stajati 1,5-2 milijuna dolara, a na temelju koje će se poslije raditi procjene o isplativosti cijelog projekta. U sklopu konferencije u Bruxellesu, Hrvatska će ponuditi još neke projekte u sklopu drugih dvaju regionalnih stolova, a zasigurno će biti riječi o financiranju 55 milijuna dolara vrijednom projektu hrvatske vlade o povratku 16,5 tisuća hrvatskih Srba, za koji su SAD već najavile 15 milijuna dolara pomoći. (Hina) dam ii