IT-HR-manjine-zločini IT- 26.III.-LA STAMPA-RADIN ITALIJALA STAMPA26. III. 2000."Jedan križ za žrtve fojbi""Jedan križ za odavanje počasti žrtvama jama mogao bi se ubrzo pojaviti u blizini Labina, u hrvatskoj Istri. Simbol kao
sjećanje na tragediju svih onih koji su izgubili život u jamama smrti. Nezamisliva još donedavna, inicijativa je potekla od Furia Radina, zastupnika talijanske manjine u zagrebačkom parlamentu i istaknutog predstavnika Talijanske unije. Prijedlog, kojega su s naklonošću prihvatile neke organizacije optanata, sljedećih će dana biti podnesen hrvatskim vlastima. (...)- Kako to upravo sada?= Upravo stoga što su se te stvari dogodile u prošlom stoljeću. Posvuda, bilo u Italiji, bilo u Sloveniji i Hrvatskoj, obilježeno je sjećanje na žrtve Drugoga svjetskog rata. U Basovizzi će sada biti nazočne i udruge talijanskih partizana kako bi se sjećali žrtava koje nisu bile u njihovim redovima. Mi namjeravamo napraviti isto i uključiti udrugu istarskih partizana. Naravno, zatražit ćemo od istarske županije i mjesnih vlasti da sudjeluju u manifestaciji. Stavit ćemo samo jedan križ, bez napisa, bez velikih
ITALIJA
LA STAMPA
26. III. 2000.
"Jedan križ za žrtve fojbi"
"Jedan križ za odavanje počasti žrtvama jama mogao bi se ubrzo
pojaviti u blizini Labina, u hrvatskoj Istri. Simbol kao sjećanje
na tragediju svih onih koji su izgubili život u jamama smrti.
Nezamisliva još donedavna, inicijativa je potekla od Furia Radina,
zastupnika talijanske manjine u zagrebačkom parlamentu i
istaknutog predstavnika Talijanske unije. Prijedlog, kojega su s
naklonošću prihvatile neke organizacije optanata, sljedećih će
dana biti podnesen hrvatskim vlastima. (...)
- Kako to upravo sada?
= Upravo stoga što su se te stvari dogodile u prošlom stoljeću.
Posvuda, bilo u Italiji, bilo u Sloveniji i Hrvatskoj, obilježeno
je sjećanje na žrtve Drugoga svjetskog rata. U Basovizzi će sada
biti nazočne i udruge talijanskih partizana kako bi se sjećali
žrtava koje nisu bile u njihovim redovima. Mi namjeravamo napraviti
isto i uključiti udrugu istarskih partizana. Naravno, zatražit
ćemo od istarske županije i mjesnih vlasti da sudjeluju u
manifestaciji. Stavit ćemo samo jedan križ, bez napisa, bez velikih
pompi, znak sjećanja na žrtve. Jer neovisno od ideologije kojoj su
pripadale, i ako su bile bez ideologije, svim tim osobama bilo je
zajedničko da su završile u jamama a da im i nije bilo suđeno. Ono
što nas zanima je ljudska strana tog događaja. Ponavljam, poglavito
ga želimo depolitizirati ostavljajući povjesničarima ostalo.
- Po Vašem mišljenju, hoće li hrvatske vlasti tomu biti sklone?
= Nadam se da hoće. Treba podsjetiti da smo mi ovdje prošli prvo
fašizam, potom prvi komunizam koji je bio i revanšistički, potom
jedan liberalniji komunizam, potom je na vlast došao HDZ, Tuđmanova
stranka, i sada se konačno nadamo da smo ušli u demokratsko
razdoblje. Štoviše, uvjereni smo da sadašnje političke snage neće
imati ništa protiv jedne manifestacije te vrste, pa i stoga što se
želi zaključiti to poglavlje. Tumačeno na hrvatski način, te se
stvari moramo osloboditi sada kada ćemo ući, nadamo se ući, u
zajedničku kuću s Italijom, Slovenijom, u zajedničku europsku
kuću.
- Što će kazati organizacije optanata?
= Neke će se složiti, druge neće, jer se ne slažu ni međusobno. No
želim se nadati da je već svima jasno da se budućnost sastoji od
integracija a ne premještanja granica. Udruge koje će s nama
sudjelovati na toj manifestaciji, poput federacije esula,
zasigurno dijele taj način razmišljanja. Kada bismo vidjeli da je
pristup tom problemu iredentistički, odmah bismo napustili tu
zamisao. Isto tako ćemo napustiti zamisao ako organizacije
različite od onih optanata, poput udruge partizana, ne bi
sudjelovale u inicijativi. Mi želimo da svi sudjeluju.
- Dakle, jedna pomirba?
= Nije riječ o pomirivanju. Želimo se samo sjetiti nevinih žrtava
rata, kojoj god strani pripadale", zaključio je Radin u razgovoru s
novinarkom Ingrid Badurina.