CH 25.III.-NZZ-STABILNI BALKAN

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 25. III. 2000. Stabilni Balkan kao strategijski prioritet EU-a "Na zajedničkoj večeri čelnici država i vlada EU-a u četvrtak su predano raspravljali o ulozi zajednice na zapadnom Balkanu. Polazište je bila pismena prosudba stanja koju su izradili vanjskopolitički eksponenti Vijeća i Povjerenstva, Solana i Patten. Oni su utvrdili da je financijski, upravni i politički angažman Unije tako dubok i širok, a time i kompleksan, da već zbog toga nastaju problemi u operativnoj djelotvornosti. Previše aktera umanjuje djelotvornost a kompleksni i dugotrajni postupak donošenja odluka onemogućuje EU da reagira brzo i djelotvorno na nove izazove. Europsko vijeće potvrdilo je proces stabilizacije i udruživanja kao bitan dio svoje balkanske politike, s ciljem da te zemlje što je moguće jače uključi u političku i gospodarsku strukturu Europe. Regionalnu stabilnost jako ugrožava 'crna rupa' Srbija, čiji režim potkopava izglede za mir i napredak njezinih susjeda. Ciljane sankcije zato se trebaju nastaviti, ali ih treba nadopuniti opsežnom strategijom za otvaranje Srbije. Postojeće kontakte s oporbenim političarima treba proširiti u dijalog s predstavnicima građanskoga društva, u nastojanju da se iznutra unaprijede demokratske promjene. Vijeće se očitovalo za velikodušnu potporu Crnoj Gori i apelira na mjerodavne instancije da uklone zapreke makroekonomskoj pomoći zbog nepostojeće državnosti te republike. Vijeće je potvrdilo nužnost da veliki napori EU-a i njegovih država članica budu uočljiviji i među stanovništvom. Po Pattenu i Solani, EU i zemlje članice su kao zajedno najveći donator novca od 1991. za zapadni Balkan dali 9 milijarda eura, a predsjednik Povjerenstva Prodi najavio je izglede za daljnjih 5,5 milijarda od 2001. do 2006. Na tu se svotu Vijeće, na razočaranje Pattena i Solane, nije htjelo obvezati. Osobito je francuski predsjednik Chirac ustrajao na stajalištu da ni ta zadaća ne smije minirati zajednički okvir izdataka zajednice do 2006., zaključenih Agendom 2000., a pogotovo se veći izdatci za Balkan ne smiju kompenzirati smanjenjem u agrarnom proračunu, o čemu je razmišljalo Povjerenstvo. Vijeće se složilo s Pattenom i Solanom da se uviđeni nedostatak koordinacije ne može ukloniti daljnjom upravnom nadgradnjom. Solana je, štoviše, dobio zadaću da u suglasju s predsjedništvom i uz sudjelovanje Povjerenstva ne osigura samo koherenciju politike EU-a na Balkanu, nego i da pojača koordinaciju sa Stabilizacijskim sporazumom i s drugim naporima međunarodne zajednice. Solana to ne treba raditi u vlastitoj kompetenciji, nego po nalogu ministarskoga vijeća mjerodavnog za vanjsku politiku, kojemu će predočiti svoje prijedloge" - izvješćuje novinar lista lts.