MOSKVA/ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Ruski glasači će u nedjelju 26. ožujka na prijevremenim predsjedničkim izborima birati novog predsjednika, a daleko najveći favorit za pobjedu je sadašnji premijer i obnašatelj dužnosti ruskog
predsjednika Vladimir Putin.
MOSKVA/ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Ruski glasači će u nedjelju 26.
ožujka na prijevremenim predsjedničkim izborima birati novog
predsjednika, a daleko najveći favorit za pobjedu je sadašnji
premijer i obnašatelj dužnosti ruskog predsjednika Vladimir
Putin.#L#
Izbori se održavaju tri mjeseca prije zakonskog roka budući da je
bivši predsjednik Boris Jeljcin neočekivano podnio ostavku 31.
prosinca prošle godine.
Na izborima će sudjelovati ukupno jedanaest predsjedničkih
kandidata, ali nitko, osim možda komunističkog čelnika Genadija
Zjuganova (55), nema nikakve šanse pobjediti 47-godišnjeg Putina,
procjenjuju analitičari.
Posljednja istraživanja javnog mnijenja sugeriraju da bi Putin već
u prvom izbornom krugu mogao osvojiti preko 50 posto glasova, čime
bi se izbjegao drugi krug glasovanja, predviđen za 6. travnja.
Predizborne ankete agencija ROMIR i VTsIOM daju Putinu između 53 i
57 posto glasova, dok Zjuganov ima potporu između 22 i 25 posto
ruskih birača.
Liberal Grigorij Javlinski (47) u predizbornim ispitivanjima
osvaja između 5 i 6 posto glasova, a nacionalistički kandidat
Vladimir Žirinovski (53) može računati na 3 do 4 posto glasova.
Ostali kandidati, Konstantin Titov, Aman Tulejev, Jurij Skuratov,
Umar Džabrailov, Ella Pamfilova, Stanislav Govoruhin i Aleksej
Podberjoškin imaju zanemarivu podršku u javnosti.
Politički analitičari smatraju da je ruski narod spreman izabrati
bivšeg špijuna KGB-a Putina na mjesto predsjednika, jer se nada da
će Putin osigurati stabilnost nakon godina kaosa, korupcije i
nasilja.
Putin podupire gospodarske reforme, ali dosad nije službeno
predstavio svoja predizborna obećanja ili gospodarski program, a u
javnosti ne govori puno o svojim planovima nakon moguće pobjede.
Neki komentatori međutim strahuju da bi nakon pobjede na izborima
Putin mogao obnoviti represivni centralistički sustav po uzoru na
sovjetska vremena.
Izbori se održavaju tri mjeseca uoči redovnog roka jer je Jeljcin
podnio ostavku 31. prosinca prošle godine, nakon što je upravljao
Rusijom gotovo cijelo desetljeće obilježeno ratom u Čečeniji i
gospodarskom krizom u kojoj je većina Rusa postala siromašnija, a
korumpirana manjina još bogatija.
Jeljcin je Putina imenovao svojim neslužbenim nasljednikom. Kao
predsjednik države i vrhovni zapovjednik druge najmoćnije vojske
na svijetu, Putin će, ako postane predsjednik, u sljedeće četiri
godine imati ovlasti predlaganja premijera, te imenovanja
ministara i većine drugih najviših dužnosnika u zemlji.
Nositelj crnog pojasa u judu, Putin za većinu Rusa predstavlja
političara koji je u stanju slomiti korupciju, obnoviti društveni
poredak i vratiti Rusiji ponos. Ruski birači vole njegovo
jednostavno i beskompromisno izražavanje koje odražava njegovo
skromno porijeklo.
Putin je daleko od radikalnog ekonomskog reformatora, ali zapadni
političari i ulagači pozdravljaju njegove izjave u kojima je
istanuo potrebu za izgradnjom tržišta, zaštitom prava privatnog
vlasništva i podrškom stranim investitorima.
Da bi glasovanje na ruskim predsjedničkim izborima u nedjelju bilo
ispravno, u prvom krugu na birališta mora izaći najmanje 50 posto
upisanih birača. Ukoliko nijedan od kandidata u prvom krugu ne
osvoji više od 50 posto glasova, u drugi krug ulaze dva kandidata s
najvećim brojem glasova. U drugom krugu pobjeđuje kandidat s većim
brojem glasova.
(Hina) dv nab