ZAGREB, 23. ožujka (Hina) SARAJEVO - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić izjavio je u četvrtak kako se službeni razgovori što ih je započeo u Sarajevu odvijaju u najboljem mogućem ozračju istaknuvši kako su tijekom susreta s trojicom
članova Predsjedništva BiH pokrenute sve bitne teme od interesa za dvije zemlje."Razgovarali smo o cjelini odnosa Hrvatske s BiH i njenim entitetima ali i o odnosima s predstavnicima hrvatskog naroda u BiH", izjavio je Mesić novinarima pred kojima se pojavio zajedno s članom Predsjedništva BiH Antom Jelavićem.Hrvatski je predsjednik kazao kako Hrvati u BiH moraju biti konstitutivni u svim dijelovima te države.BEČ - Sjednica Stalnog vijeća OESS-a bila je iznimno važna jer Hrvatska može očekivati konkretizaciju obećanja međunarodne zajednice o financijskoj pomoći, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Beču hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. "Od danas sam nešto veći optimist kad je riječ o konkretnim oblicima financijske pomoći Hrvatskoj", rekao je ministar Picula novinarima, napomenuvši da mu je nekoliko veleposlanika najavilo konkretne mjere svojih vlada već u okviru donatorske konferencije
ZAGREB, 23. ožujka (Hina)
SARAJEVO - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić izjavio je u četvrtak
kako se službeni razgovori što ih je započeo u Sarajevu odvijaju u
najboljem mogućem ozračju istaknuvši kako su tijekom susreta s
trojicom članova Predsjedništva BiH pokrenute sve bitne teme od
interesa za dvije zemlje.
"Razgovarali smo o cjelini odnosa Hrvatske s BiH i njenim
entitetima ali i o odnosima s predstavnicima hrvatskog naroda u
BiH", izjavio je Mesić novinarima pred kojima se pojavio zajedno s
članom Predsjedništva BiH Antom Jelavićem.
Hrvatski je predsjednik kazao kako Hrvati u BiH moraju biti
konstitutivni u svim dijelovima te države.
BEČ - Sjednica Stalnog vijeća OESS-a bila je iznimno važna jer
Hrvatska može očekivati konkretizaciju obećanja međunarodne
zajednice o financijskoj pomoći, rekao je u četvrtak na
konferenciji za novinare u Beču hrvatski ministar vanjskih poslova
Tonino Picula.
"Od danas sam nešto veći optimist kad je riječ o konkretnim oblicima
financijske pomoći Hrvatskoj", rekao je ministar Picula
novinarima, napomenuvši da mu je nekoliko veleposlanika najavilo
konkretne mjere svojih vlada već u okviru donatorske konferencije
Pakta o stabilnosti koja će se 29. i 30. ožujka održati u
Bruxellesu.
LISABON - Zamjenica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vesna
Cvjetković-Kurelec jutros je završila posjet Lisabonu i otputovala
izravno u Sarajevo, gdje će se pridružiti predsjedniku Republike
Stipi Mesiću tijekom njegova posjeta Bosni i Hercegovini,
priopćeno je iz hrvatskog veleposlanstva u Lisabonu.
Tijekom posjeta Lisabonu Vesna Cvjetković-Kurelec sudjelovala je
na skupu europskih liberalnih stranaka koje u Europskom parlamentu
nastupaju zajedno pod imenom Europska stranka liberala, demokrata
i reformista (ELDR).
Nakon rasprave u srijedu navečer, koja je upriličena u povodu
održavanja izvanrednog summita EU o zapošljavanju i socijalnoj
koheziji, 30-ak ministara i političkih vođa europskih liberalnih
stranaka usvojili su dokument pod nazivom "Za osposobljenu
Europu", koji predstavlja zajedničku ideološku platformu
europskih liberala o glavnim temama kojima se bavi i izvanredni
summit EU danas započet u Lisabonu.
WASHINGTON - Hrvatski veleposlanik Miomir Žužul boravi u kraćem
posjetu Meksiku tijekom kojeg će imati niz sastanaka s meksičkim
vladinim dužnosnicima i održati dva predavanja o prilikama u
Hrvatskoj i na prostoru jugoistočne Europe.
Žužul, koji je veleposlanik Hrvatske u Meksiku sa sjedištem u
Washingtonu, razgovarat će s predstavnicima ministarstava
vanjskih poslova i turizma o unaprijeđenju suradnje dviju zemalja.
Očekuje se da će biti riječ i o nekim državnim posjetima, osobito
stoga što je meksička vlada još prošle godine uputila poziv za
posjet hrvatskog ministra vanjskih poslova.
JERUZALEM - Papa Ivan Pavao II je u četvrtak u povijesnom govoru u
memorijalnom centru Yad Vashem "izrazio žaljenje zbog strašne
tragedije Shoah" koja je u doba nacizma zadesila šest milijuna
Židova.
Osudio je antisemitske akcije kršćana i izrazio nadu da će ta
"tragedija dovesti do novih odnosa između kršćana i židova".
U nazočnosti dvjestotinjak preživjelih žrtava holocausta, od kojih
je njih 20 iz papinog rodnog mjesta Katowice, papa je kazao da "nema
dovoljno snažnih riječi kojima bi opisao žaljenje zbog te
tragedije".
"Nitko ne može umanjiti njezine razmjere", kazao je papa.
Sveti otac nije se ispričao u ime Katoličke crkve, ali je naglasio
da je Katolička crkva "duboko ožalošćena zbog mržnje, progona i
antisemitizma koje su protiv židova počinili kršćani bez obzira na
vrijeme i mjesto" događanja.
MOSKVA - Jedan visoki dužnosnik ruskoga ministarstva obrane u
četvrtak je optužio Bernarda Kouchnera, voditelja UN-ove civilne
uprave na Kosovu, za kršenje UN-ove rezolucije i za podršku
neovisnosti te pokrajine od Jugoslavije.
Leonid Ivašov, čelnik odjela za međunarodne odnose ruskoga
ministarstva obrane, još je rekao da američki kontingent na Kosovu
zatvara oči na činjenicu da albanski ekstremisti krijumčare oružje
s Kosova u užu Srbiju.
"Svaki korak koji on poduzme, malen ili velik, usmjeren je prema
neovisnosti Kosova. Zbog njega i nekih NATO-ovih političara danas
Albanci misle da je neovisnost sigurna".
Prema njegovim riječima, albanski ekstremisti krijumčare oružje u
Preševsku dolinu. "Uočili smo da američki kontingent zatvara oči na
ulaske u Srbiju", rekao je ruski general.
BEOGRAD - Predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević uoči
24.ožujka, kada se navršava godina dana od početka NATO
bombardiranja vojnih ciljeva u SRJ, odao je priznanje svim
pripadnicima Vojske Jugoslavije (VJ) i MUP-a Srbije koji su
poginuli tijekom sukoba na Kosovu i u bombardiranju podvlačeći da
su svojom žrtvom protiv višestruko nadmoćnog neprijatelja
"dokazali kako su nepobjedivi".
Milošević je ovo priznanje za 1002 pripadnika VJ i MUP Srbije koji
su poginuli u sukobima na Kosovu od 10. veljače 1998. do 10.lipnja
1999. godine izrazio u predgovoru za knjigu "Junaci otadžbine" koja
je promovirana u sjedištu jugoslavenske vlade u nazočnosti
najviših dužnosnika SRJ.
ŽENEVA - U znak reakcije na američke planove o izgradnji
proturaketnoga obrambenog sustava, Rusija je u četvrtak zatražila
globalne pregovore o sprečavanju utrke u naoružavanju u svemiru.
Ruski veleposlanik za pitanja razoružavanja Vasilij Sidorov
naglasio je rusko mišljenje da bi novi američki proturaketni sustav
kršio sporazum o antibalističkim projektilima i zatražio je od UN-
ove konferencije o razoružavanju da se pregovara o sporazumu koji
bi zabranio testiranje, smještanje i upotrebu sustava naoružanja u
svemiru.
Konferencija o razoružavanju u četvrtak je završila 10-tjedno
zasjedanje ne uspjevši, zbog izostanka konsenzusa, pokrenuti
pregovore ni o jednoj temi, pa se 22. svibnja očekuje nastavak
sjednice u Ženevi.
WASHINGTON - Tijekom 1999. godine u svijetu je, obavljajući svoj
posao ubijeno 34 novinara, devedesetak je zatvoreno a više stotina
je bilo izloženo različitim pritiscima i prijetnjama, objavljeno
je u novom godišnjem izvješću "Napadi na novinare" koje je objavio
Odbor za zaštitu novinara (CPJ).
Broj poginulih i ubijenih novinara u 1999. godini zabrinjava jer
pokazuje ponovno povećanje opasnosti kojima su oni izloženi u
obavljanju svoga posla, kazala je u Washingtonu izvršna
direktorica CPJ Ann Cooper. Godinu dana ranije živote je izgubilo
24 novinara. "To pokazuje da su se ponovno u raznim krajevima
svijeta razbuktali oružani sukobi i da su ugroženi životi novinara
koji o njima izvještavaju", kazala je Cooper.
BERLIN - Njemačka i SAD zaključile su u četvrtak sa zainteresiranim
stranama sporazum o dodjeli oko 5 milijardi eura odštete kao
naknadu za prisilni rad u doba nacizma, objavili su sudionici
pregovora.
"Ovo je veliki dan. Ostvarili smo kompromis o dodjeli 10 milijardi
DEM iz njemačke fondacije za odštetu žrtvama prisilnoga rada u doba
nacizma i sve su zainteresirane strane dale pristanak", izjavio je
pomoćnik američkog ministra financija Stuart Eizenstat.
Postignuti sporazum, međutim, ne regulira neka pitanja poput
sudskih jamstava koja su tražile njemačke tvrtke. Za rješavanje
toga pitanja utemeljena je posebna radna skupina koja će se sastati
idućega tjedna u Washingtonu.
BEOGRAD - Ruski ultranacionalistički vođa Vladimir Žirinovski
doputovao je u četvrtak u Beograd, uoči prve godišnjice početka
napada NATO-a na Jugoslaviju, doznaje AFP iz ruskih izvora u
Beogradu.
Žirinovski bi u Beogradu trebao imati političke razgovore i
aktivnosti vezane uz obljetnicu NATO-ovih napada, dodaje isti
izvor.
Prije toga u ruskom veleposlanstvu u SR Jugoslaviji potvrdili su da
se Žirinovski očekuje u četvrtak u Beogradu, ali nisu rekli
pojedinosti o razlozima i programu posjeta.
LISABON - Njemački kancelar Gerhard Schroeder izjavio je u četvrtak
da nema razloga "za promjenu dnevnog reda" sastanka na vrhu
Europske unije u Lisabonu, koji je posvećen socijalnim pitanjima, a
ne slučaju Austrije.
"Ovaj summit je posvećen novim tehnologijama i zapošljavanju. Nema
razloga za promjenu dnevnog reda", izjavio je Schroeder
odgovarajući na upit novinara može li austrijski problem
ististnuti druge teme. Schroeder, koji je tu izjavu dao prije
doručka s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom, nije pritom
izgovorio ime Austrija.
LISABON - Francuski predsjednik Jacques Chirac boravit će 26. i 27.
lipnja u službenom posjetu Njemačkoj, priopćila je u četvrtak
njegova glasnogovornica.
Glasnogovornica je Chiracov posjet najavila u Lisabonu, gdje traje
sastanak na vrhu Europske unije.
Njemački kancelar Gerhard Schroeder posjetio je Francusku u
studenome prošle godine, kad je bio na redovitom bilateralnom
sastanku što se održava svakih šest mjeseci. Tada je govorio pred
francuskom Narodnom skupštinom.
MOSKVA - Ruski privremeni predsjednik Vladimir Putin ima na
predstojećim predsjedničkim izborima, prema rezultatima
istraživanja javnog mnijenja, podršku od 53 do 55 posto birača, dok
njegov glavni protukandidat, komunist Genadij Zjuganov dobiva od
22 do 24 posto.
Istraživanja je proveo ugledni ruski institut VTSIOM, a ovi
rezultati dobiveni su nedavnim anketama i iskustvima s ranijih
predsjedničkih izbora u Rusiji.
Putin bi u tom slučaju pobijedio u prvom krugu. Ranije ankete su
pokazivale pad Putinove popularnosti, dobivao je ispod 50 posto, pa
su mu pobjedu predviđali u drugom krugu.
(Hina) sv