DNEVNI GLASNIK - 22. OŽUJKA

ZAGREB - Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora jednoglasno je u srijedu prihvatio prijedlog da se osnuje Istražno povjerenstvo o okolnostima prodaje "Večernjega lista". To će povjerenstvo imati 13 članova, a bit će konstituirano ovoga tjedna. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović obrazložio je razloge zbog kojih se Vlada predložila odlaganje primjene Zakona o dječjem doplatku do 1. siječnja 2001. Kako je kazao, primjena toga zakonaa (kojim bi se isplata dječjeg doplatka trebala proširiti i na nezaposlene, poljoprivednike i obrtnike), a koji je prošle godine donijet uz opći konsezus u Domu, odgađa se zato što "prošla Vlada nije ozbiljno računala s provedbom tog zakona, što potvrđuje i činjenica da je u predizborno vrijeme donijela i odgodu o primjeni zakona do 1. ožujka 2000." U ime predlagatelja ministar Vidović također je rekao da prošla Vlada nije provela pripreme nužne za provedbu zakona te da nova Vlada tako nema ni valjanih podataka o mogućem broju korisnika prava na dječji doplatak. Odgodu primjene toga zakona, o čemu se raspravlja u Zastupničkom domu, podržali su saborski odbori. ZAGREB - Mandatno-imunitetno povjerenstvo Zastupničkog doma Sabora odlučilo je u srijedu na sjednici da će predložiti Domu da se ne skida imunitet zastupnicima Iviću Pašaliću (HDZ), Zlatku Canjugi (HDZ) i Anti Đapiću (HSP), što je bio zahtjev Općinskog suda u Zagrebu. Općinski sud u Zagrebu zbog privatnih tužbi za klevetu zatražio je skidanje imuniteta trojici zastupnika. Predsjednica povjerenstva Milanka Opačić (SDP) istaknula je da u ovakvim slučajevima imunitet štiti zastupnika upravo od tužbi za klevetu, kako ne bi bio onemogućen u svom radu, te da iz tog razloga imunitet ne bi trebalo skidati. Svi su članovi povjerenstva glasali za tu odluku, osim Mladena Godeka (HSLS) koji je ostao suzdržan. ZAGREB - Raspravom o gotovo 170 amandmana podnijetih na prijedlog državnog proračuna te na prijedlog kapitalnih ulaganja i projekata, Županijski dom Hrvatskog državnog sabora nastavio je u srijedu 39. sjednicu. Dom je prošli tjedan načelno raspravio prijedlog ovogodišnjeg proračuna, te glasovima HDZ-a i HSP-a odbio njegovo prvo čitanje. U nastavku 39. sjednice Dom se treba očitovati i o zakonskom prijedlogu o izvršavanju proračuna. Ovogodišnji državni proračun iznosi 48,3 milijarde kuna. ZAGREB - Manji dio od 432 amandmana podnijeta na predloženi državni proračun, bit će prihvaćen. Vlada neće moći povećati ukupne proračunske rashode od 48,3 milijarde kuna, nego će tražiti "preustroj", kako bi dio amandmana ipak bio prihvaćen, izjavio je u srijeduministar financija Mato Crkvenac prije zatvorene sjednice Vlade na kojoj će se ona očitovati o amandmanima na proračun. Sektori u kojima bi moglo doći do unutarnje preraspodjele, kako bi se zadovoljio dio zastupničkih zahtjeva, su zdravstvo, promet i veze, školstvo, socijalna skrb. Ministar financija najavio je i da će u "većini sektora doći do stanovitog pomicanja kako bi se izišlo u susret određenim amandmanima". BEČ - Hrvatskoj su potrebni vjerodostojni svjedoci ostvarenog napretka pa će mandat Misije OESS-a biti produžen do kraja godine, a Hrvatska će do tada nastojati riješiti sve probleme kako novo produženje mandata više ne bi bilo potrebno, rečeno je u srijedu u Beču nakon sastanka hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule s predsjedateljicom OESS-a i ministricom vanjskih poslova Republike Austrije Benitom Ferrero Waldner. Hrvatski ministar vanjskih poslova u Beč je stigao u srijedu gdje je razgovarao s austrijskom ministricom uoči sutrašnjeg govora pred Stalnim vijećem OESS-a, na kojem će izložiti nove smjerove hrvatske vanjske politike. Ministar Picula izrazio je zadovoljstvo što je u razgovoru s Ferrero Waldner imao priliku izraziti stajališta hrvatske Vlade u budućem djelovanju Misije OESS-a, ustvrdivši kako je u razgovoru vrlo brzo pronađen zajednički interes. Predsjedateljica OESS-a, Benita Ferrero Waldner, potvrdila je da će se mandat Misije u Hrvatskoj produžiti do kraja godine, jer OESS smatra da ona "može mnogo pomoći u pozitivnom razvoju na područjima medijskih sloboda, povratka izbjeglica i ljudskih prava" nakon čega će se na kraju godine ponovno razmotriti stanje koje će, nada se austrijska ministrica, također biti "ohrabrujuće". NEW YORK - U sjedištu UN-a u New Yorku sa zadovoljstvom je u utorak primljena vijest o izručenju Mladena Naletilića - Tute Haaškom sudu. Glasnogovornik glavnog tajnika Fred Eckhard potvrdio je da je Naletilić predan u pritvor Međunarodnog suda za ratne zločine. Podsjetio je da je izručenje bilo odgođeno zbog zdravstvenih problema ali da su prošlog mjeseca liječnici ocijenili da Naletilić može putovati uz odgovarajući liječnički nadzor. Eckhard je ponovio da su Naletilić i Vinko Martinović - Štela optuženi za više kaznenih djela protiv ratnog i humanitarnog prava, te za kršenje Ženevskih konvencija, za djela počinjena u BiH između travnja 1993. i siječnja 1994. godine. Izručenje Mladena Naletilića Tute UN-ovu sudu za ratne zločine u Haagu pozdravila je u utorak i Velika Britanija. ZAGREB - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) pozdravila je u srijedu izručenje Mladena Naletilića Tute haškom tribunalu, ističući da taj čin pokazuje volju hrvatske vlade da u praksi surađuje s Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY). Na redovitoj konferenciji za novinare glasnogovornik Misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Palmer rekao je da je Misija OESS-a uvjerena, na osnovi razgovora šefa Misije za Hrvatsku Bernarda Ponceta koje je nedavno imao s predstavnicima hrvatskih vlasti, da hrvatska vlada dijeli zajedničke ciljeve u pogledu ispunjenja hrvatskih međunarodnih obveza u područjima koje pokriva mandat OESS-a. Tijekom tih razgovora, Misija je ponudila svoju pomoć u relevantnim područjima, posebice u reformi zakonodavstva, koje se odnosi na povratak izbjeglica, prava manjina i slobodu medija. OESS, kazao je Palmer, također pozdravlja zajedničku izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule i premijera Republike Srpske Milorada Dodika, kojom se potvrđuje pravo na povratak i obećava ukidanje prepreka za povratak 2000 ljudi s obje strane granice u roku od tri mjeseca. DEN HAAG - Bosanski Hrvat Mladen Naletilić Tuta pojavit će se u petak prvi puta pred sucima Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY), objavio je u srijedu glasnogovornik ICTY-a Jim Landale. Tijekom tog prvog pojavljivanja, Naletilić će morati reći osjeća li se krivim prema točkama optužnice. ZAGREB- Komentirajući za sinoćnji Dnevnik Hrvatske televizije današnje izručenje Mladena Naletilića Tute Međunarodnom sudu u Haagu, predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan izjavio je da "taj potez nije i ne može biti iznenađenje. Naprosto Hrvatska je poštivala preuzete obaveze". "S obzirom na to da je zahtjev u potpisanom obliku stigao iz Haaga obveza Hrvatske je izvršena, a o daljnjim oblicima suradnje s Haagom razgovarat će se s Haagom dalje", rekao je premijer Račan. ZAGREB - Ustavna tužba branitelja Mladena Naletilića Tute nije dopuštena, navodi se u rješenju Ustavnog suda o odbijanju tužbe odvjetnika Krešimira Krsnika, kojom je tražio ukidanje odluke ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave o Naletilićevom izručenju. U srijedu je na sjednici Ustavnog suda novinarima podijeljeno rješenje u kojem se navodi da osporavana odluka ministra Stjepana Ivaniševića, kojom je ukinuo odluku bivšeg ministra pravosuđa o privremenoj odgodi Naletilićevog izručenja, nije odluka na koju je dopuštena ustavna tužba. WASHINGTON - Washingtonski odvjetnik David Rivkin izjavio je u srijedu kako u njegovu lobiranju i pravnom zastupanju Hrvatske ne bi bilo nikakvih problema da "pojedinci iz prijašnje vlasti nisu oboljeli od amnezije". U razgovoru za Hrvatski program Glasa Amerike, Rivkin je nakon povratka iz Zagreba ustvrdio da je s ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem i drugim vladinim dužnosnicima imao plodne i sadržajne sastanke. On tvrdi da je "dokumentacija koju je donio u Zagreb u potpunosti otklonila sve nejasnoće" o tome tko je i kakve ugovore u ime Hrvatske potpisivao s odvjetničkom tvrtkom Hunton and Williams. On je porekao da je autor hrvatske strategije prema Haškom sudu. Kaže da je zajedno sa svojim kolegama davao prijedloge i mišljenja a odluku je uvijek donosila hrvatska vlada. Rivkin, za čiji honorar Glas Amerike kaže da je procijenjen na oko 11 milijuna dolara, kaže da je on bio potrošen na lobiranje u korist Hrvatske i za pravno zastupanje. LJUBLJANA - Predsjednici Kučan i Mesić nisu razgovarali o povlačenju slovenske vojske s Trdinova vrha (Svete Gere) ni o vraćanju takozvanog špijunskog kombija, navodi se u srijedu u priopćenju iz ureda slovenskog predsjednika Milana Kučana. "O tome je bilo govora samo na konferenciji za novinare nakon susreta", pojašnjava se u izjavi koja je - kako je Hini kazala glasnogovornica ureda Špela Furlan - izdana zbog vijesti koje su se u vezi s tim pojavile u hrvatskim medijima. Po njezinim riječima, o povlačenju slovenske vojske s Trdinova vrha nije bilo riječi ni prilikom prvog ni prilikom drugog susreta predsjednika Kučana i predsjednika Mesića, te niti u službenom niti u neslužbenom dijelu razgovora. ZAGREB - Hrvatska je na sanaciju banaka, isplatu stare devizne štednju, i na tzv. velike obveznice potrošila oko jedne trećine godišnjeg brutto domaćeg proizvoda (BDP) ili oko 50 milijardi kuna. To je u utorak kazao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb, obrazlažući izvješća o stanju u bankarstvu u 1998. i prvom polugodištu 1999. pred saborskim Odborom za financije i državni proračun te Odborom za gospodarstvo, razvoj i obnovu. Guverner je naveo da nakon dugogodišnjeg pada od proljeća prošle godine štednja u hrvatskim bankama raste, te da zbog vanjskog duga od devet milijardi dolara Hrvatska po niti jednom kriteriju nije prezadužena zemlja. Potvrdio je da su Uprave nekih banaka svjesno su radile protiv pravila i svjesno su nanosile štetu bankama, pa su neke od njih doista bile "tajkunska samoposluživanja". Dodao je i to kako je i politika imala utjecaja na plasmane banaka. Posebice lokalna politika, na što, kaže Škreb, ukazuju slučajevi Dubrovačke i Županjske banke. Podsjetio je da je bivša Vlada svojedobno osnovala skupinu koju je nazvala "Tragačima novca" kako bi se ušlo u trag i našlo gdje je novac triju banaka. Nije kazao o kojim se bankama radi no, procjenjuje da su se iz njih u inozemstvo odlili milijuni njemačkih maraka. Radi se, kaže o dvo, pa možda čak i troznamenkastim brojkama. Ocijenio je da je u suradnji s međunarodnim institucijama moguće je vratiti dio tog novca. ZAGREB - Ako Sabor prihvati proračun od 48,3 milijarde kuna, apsolutno ga podržavamo jer već nekoliko godina jasno govorimo da je s aspekta makroekonomske politike bitno da se ograniči državna potrošnja, kazao je u utorak za Hinu guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb. Objasnio je da će manji proračun i manje zaduženje proračuna značiti da se otvaraju veće mogućnosti za privatni sektor, jer što država uzima manje kredita od poslovnih banaka, više kredita ostaje privatnom sektoru. Dodao je kako će smanjenjem poreznog opterećenja otvoriti i prostor za vođenje blaže monetarne politike - smanjenje kamatnih stopa i stope izdvajanja obvezne rezerve. Ocijenio je da će namjera Vlade da vrati 3,6 milijardi kuna, dio zaostalog duga bivše vlasti, također vrlo poticajno djelovati na gospodarstvo. Škreb je pozitivnim ocijenio i trend okrupnjavanja u hrvatskom bankarstvu. BUDIMPEŠTA - Predsjednik Hrvatskog državnog Sabora Zlatko Tomčić u srijedu je u Budimpešti razgovarao s vodstvom hrvatske manjinske samouprave Hrvata u Mađarskoj, na čelu s Mijom Karagićem. Tomčić je tom prigodom ocijenio da postoji potreba za uredom koji će se zajedno sa Hrvatskom maticom iseljenika baviti položajem i problematikom Hrvata u iseljeništvu. Ovaj ured se ne bi bavio hrvatskim iseljeništvom koje se formiralo ekonomskim i političkim migracijama, nego bi se koncentriralo na onu skupinu hrvatskog korpusa koji kao autohtona etnička manjinska zajednica živi izvan granica današnje Hrvatske, pojasnio je predsjednik Sabora. Karagić je u razgovoru napomenuo da su na području uspostave kulturne autonomije, stvari tek na početku i u tom procesu Hrvati iz Mađarske očekuju od Hrvatske države političku, materijalnu i stručnu pomoć. Isto tako Hrvati iz Mađarske očekuju da Hrvatska potpomogne njihove zahtjeve da hrvatska manjina u mađarskom Parlamentu dobije zastupničko mjesto, za što postoje i ustavne pretpostavke. Izaslanstvo Hrvatskog državnog sabora u utorak je u hrvatskom Veleposlanstvu u Budimpešti razgovaralo s hrvatskim gospodarstvenicima i diplomatskim predstavnicima sa službom u Mađarskoj. ZAGREB - Realna prosječna plaća u prošloj godini puno je niža od službeno iskazanih 2.916 kuna, jer kada se iz podataka za izračun prosjeka izbace menadžerske naknade i uključe radnici koji ne primaju plaću, iznos prosječne plaće je 2.272 kune, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Predsjednik SSSH Davor Jurić rekao je da ako se pak u izračun prosjeka uvrste i menadžerske naknade, prosječna plaća za 822.000 zaposlenih, bez vojske i policije, iznosila je 2.757 kuna. Sindikalne analize pokazuju da je više od polovice radnika lani primalo plaću ispod tog prosjeka, dok je čak 13,6 posto primalo plaću nižu od 1.000 kuna ili je uopće nije primalo. ZAGREB - Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje je u porastu o čemu govore posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojima je broj evidentiranih nezaposlenih osoba krajem veljače ove godine dosegnuo 355.272. To je do sada najviši broj nezaposlenih osoba zabilježen u veljači od kada se nezaposlenost statistički prati, tj. od 1952. godine. U odnosu na siječanj ove godine broj nezaposlenih porastao je za 4,5 tisuća osoba ili 1,3 posto, a prema veljači lani za 41,5 tisuća osoba ili 13,2 posto. Od ukupnog broja nezaposlenih u veljači je prvi puta zaposlenje tražilo 98.796 osoba, što je 7,7 posto više nego u isto vrijeme lani. Preostalih 256,5 tisuća osoba imalo je prethodno radno iskustvo, a od toga broja 134 tisuća su žene. SPORT ATENA - U prvom četvrtfinalnom dvoboju Eurolige košarkaši zagrebačke Cibone izgubili su u Ateni od grčkog Panathinaikosa sa 73:62 (36:29). (Hina) td