GS: HIZ O LOŠEM STANJU U HRVATSKOJ INFORMATICI

ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Informatika u Hrvatskoj sve više zaostaje za drugim zemljama, pa čak i onima koje su prije desetak godina bile daleko lošije razvijene, bilježi se odljev informatičkih stručnjaka, a investicije u nabavke nove opreme se znatno smanjuju. To su samo neki od pokazatelja lošeg stanja u toj djelatnosti na koje su na današnjoj konferenciji za novinare, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), upozorili članovi Hrvatskog informatičkog zbora (HIZ).#L# Strategija razvitka Hrvatske - Doprinos hrvatske informatike bržem razvitku našeg gospodarstva, bila je glavna tema današnjeg susreta s novinarima članova HIZ-a, neovisne strukovne organizacije, čiji je glavni cilj podsticanje djelotvornog razvitka informatike u Hrvatskoj. HIZ je u tom pogledu nedavno uputio i otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i predsjedniku države upozoravajući na opasnost od zanemarivanja razvoja informatike koja je, ističu, i glavna poluga razvoja modernog gospodarstva. Kako hrvatsku informatiku približiti ulasku u europske integracije, kako državnu vlast i upravu potaknuti na rješavanje aktualnih problema hrvatske informatike, te kako omogućiti toj djelatnosti da postane strateški nositelj razvoja društva, tri su ključna pitanja cijelog problema, mišljenja su članovi HIZ-a, koji su napravili i svoje prijedloge potrebnih mjera i akcija za rješavanje tog problema. "Skrenuti pažnju novinarima da jo ovaj današnji skup sličan skupovima koje su hrvatski građani imali prilike gledati na slavonskim cestama, u tvornici Badela 1862 ili u brodogradilištima, bio je naš cilj", rekao je Goran Radman, direktor tvrtke Microsoft Hrvatska ujedno i član HIZ-a. Skup bi trebao upozoriti na dramatično stanje hrvatske informatike, a naši su transparenti na Internetu, naglasio je. Prema podatcima HIZ-a oko 64.000 gospodarskih subjekata u Hrvatskoj barem donekle koristi informatiku u poslovanju, u državnoj upravi informatizirano je više od 10.000 radnih mjesta, godišnje se u nabavku računalske opreme i njenu upotrebu ulaže oko milijardu američkih dolara, što je mnogostruko manje od razvijenih ili nama susjednih zemalja. Pristup Internetu u Hrvatskoj je moguć preko svega sedam tvrtki, dok tu uslugu u Sloveniji pruža 25 tvrtki, u Poljskoj 214, te u Njemačkoj 576 tvrtki. Lani je u Mađarskoj šest inozemnih informatičkih kompanija otvorilo svoje pogone - u Hrvatskoj niti jedna, prošle je godine Portugal u informatičkoj djelatnosti otvorio 200 tisuća radnih mjesta, a koliko ih je takvih otvoreno u Hrvatskoj, upozoravaju iz HIZ-a. Španjolska je, primjerice lani, deset milijuna dolara uložila samo u promoviranje svog turizma na Internetu, a kao još jedan od primjera lošeg stanja u hrvatskoj informatici, članovi HIZ-a su naveli i podatak kako svega 18 posto škola u Hrvatskoj ima omogućen pristup Internetu, dok je u Sloveniji to moguće u 95 posto njihovih škola. U Hrvatskoj danas postoji informatički sektor s više od tisuću tvrtki koje su sposobne za brzi transfer novih tehnologija u praksu, stoga je neophodna jasna dugoročna vizija razvoja hrvatske informatike, jedan je od zaključaka današnjeg skupa. (Hina) ggr ds