IZJAVA STRUČNOG VIJEĆA HRVATSKIH STUDIJA

ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Stručno vijeće Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu smatra zahtjev za pretvaranje sadašnje podružnice Hrvatskih studija u Centar Hrvatskih studija s pravnom osobnošću potpuno legitimnim i u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu. Sadašnje stanje, po kojem visoko učilište s dvije tisuće studenata i 196 nastavnika, dakle jedno od većih na Sveučilištu, nema pravnu samostalnost, potpuno je neodrživo, ističe se u izjavi Stručnog vijeća HS-a, koja je danas dostavljena Hini. #L# U izjavi prihvaćenoj 20. ožujka, u povodu javne rasprave o Hrvatskim studijima na Sveučilištu, Stručno vijeće ističe da ne prihvaća odluke kojima bi se ukinuo bilo koji studij na Hrvatskim studijima ili smanjio sadašnji program. "Hrvatski su studiji jedinstven projekt koji se mora u cjelini razmatrati i na temelju rezultata uvjereni smo da se on samo može širiti i povećavati, a nikako sužavati ili djelomično ukidati. Uostalom, po zanimanju akademske mladeži i broju pristupnika na razredbene ispite u ovoj akademskoj godini Hrvatski studiji prednjače među pet fakulteta Sveučilišta u Zagrebu", napominje se u izjavi. Pri tomu Vijeće ističe spremnost na stručnu, utemeljenu i akademsku raspravu o svojim programima, ali zajedno i usporedno sa sličnim programima na Sveučilištu ili izvan njega. "Hrvatski su studiji koncipirani na tragu najmodernijih nastojanja u zapadnom sveučilišnom životu i potpuna su novost u organizaciji sveučilišne nastave na području humanističkih i društvenih znanosti. Zalaganjem svih sudionika u nastavnom procesu do sada su ostvareni zapaženi rezultati i Hrvatski studiji priskrbili su sebi ugledno i stabilno mjesto u našem sveučilišnom životu. Cilj nam je da Hrvatski studiji postanu elitni studij Sveučilišta u Zagrebu i da i dalje okupljaju duhovni potencijal koji će moći jamčiti visoku znanstvenu kakvoću", ističe u izjavi Stručno vijeće Hrvatskih studija, dodajući kako se ne želi osvrtati na sve češće neakademske potvore. Prigovori o istovjetnosti i usporednosti studijskih smjerova na Hrvatskim studijima sa sličnim studijima na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti, koji su se pojavili u raspravi o Hrvatskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, po ocjeni Stručnog vijeća netočni su i zlonamjerni. Od osam studija na Hrvatskim studijima dva su jedinstvena ne samo na Sveučilištu u Zagrebu već i u hrvatskom visokoškolskom sustavu u cjelini. To je studij hrvatske kulture (kroatologija) i studij religijske kulture. Studij novinarstva je također jedinstven po strukturi nastavnih sadržaja i organizaciji nastave. Studiji filozofije, sociologije, povijesti i psihologije koncipirani su posve drukčije nego slični studiji na Filozofskome fakultetu. Stručna i argumentirana usporedba i njihova ocjena pokazt će bogatstvo njihovih osobitosti i međusobnih različitosti, navodi se u izjavi. Stručno vijeća ističe kako su Hrvatski studiji na tragu najsuvremenijih sveučilišnih sustava te da je angažiranjem ponajboljih nastavnika Sveučilišta u Zagrebu i ostalih hrvatskih sveučilišta te gostovanjima nastavnika s inozemnih sveučilišta bitno povećana kvaliteta studija. "Uz 17 stalno zaposlenih nastavnika većina ostalih nastavnika radi na temelju javnog natječaja na određeno vrijeme, pa je protočnost kvalitetna nastavnog kadra jedna od osobitosti Hrvatskih studija", ističe se u izjavi i dodaje kako ne stoji prigovor da nastavnici Hrvatskih studija nemaju znanstveno-nastavna zvanja. Naprotiv, većina nastavnika ima znanstveno-nastavna zvanja pa je tako u akademskoj godini 1999./2000. angažirano 49 redovitih profesora, 11 izvanrednih profesora, 23 docenta, pet akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 10 znanstvenih savjetnika, 13 viših znanstvenih suradnika i 15 znanstvenih suradnika, 16 viših asistenata, 26 asistenata, jedan viši predavač, 30 predavača. Sve to dokazuje da je riječ o visokom učilištu s jednom od najboljih kvalifikacijskih struktura na Sveučilištu. Stručno vijeće u izjavi zahtijeva od rektora Sveučilišta da imenuje nove članove Povjerenstva za prikupljanje relevantne dokumentacije o Hrvatskim studijima s različitih a ne istih fakulteta i da u njega ne imenuje ljude koji su već unaprijed javno pokazali da neće biti nepristrani. Rekavši da odluke sadašnjeg povjerenstva ne mogu prihvatiti, članovi Stručnog vijeća upozoravaju da je rektor u povjerenstvo imenovao sva tri člana samo s jednog visokog učilišta: Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tj. s fakulteta odakle najjače napadaju Hrvatske studije a pojedinci svim sredstvima nastoje zanijekati njihov smisao, opravdanost pa čak i samo opstojanje. "To je u izravnoj suprotnosti s prijašnjim zaključcima po kojima o Hrvatskim studijima mišljenje moraju dati sva visoka učilišta u području društveno-humanističkih znanosti", stoji među inim u izjavi koju je potpisao predsjednik Stručnog vijeća Tihomil Maštrović. (Hina) pp mc