NEW YORK/LONDON/TOKIO, 21. ožujka (Reuters/Hina) - Povratak zanimanja investitora za dionice "tradicionalnih" sektora: bankarstva i trgovine, te povoljni podaci o kretanju američkih proizvođačkih cijena u SAD-u u veljači, prošloga su
tjedna uspjeli znatno oporaviti vrijednost službenog indeksa njujorške burze na Wall Streetu Dow Jonesa. Tako je Dow Jones koncem prošloga tjedna ostvario najveći dnevni rast u povijesti - čak 499 bodova, a promatrano na tjednoj razini taj je indeks na vrijednosti dobio 6,52 posto i poslovanje završio na 10.595,23 boda.
NEW YORK/LONDON/TOKIO, 21. ožujka (Reuters/Hina) - Povratak
zanimanja investitora za dionice "tradicionalnih" sektora:
bankarstva i trgovine, te povoljni podaci o kretanju američkih
proizvođačkih cijena u SAD-u u veljači, prošloga su tjedna uspjeli
znatno oporaviti vrijednost službenog indeksa njujorške burze na
Wall Streetu Dow Jonesa. Tako je Dow Jones koncem prošloga tjedna
ostvario najveći dnevni rast u povijesti - čak 499 bodova, a
promatrano na tjednoj razini taj je indeks na vrijednosti dobio
6,52 posto i poslovanje završio na 10.595,23 boda. #L#
Naime, nakon izvješća japanske agencije za gospodarsko planiranje
o padu japanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u zadnjem
tromjesečju prošle godine, počeo je val rasprodaje tehnoloških
dionica, a investitori diljem svijeta priklonili su se
tradicionalnim dionicama.
Snažnoj izvedbi Wall Streeta u prilog su išli i podaci o kretanju
američkih proizvođačkih cijena u veljači. Naime, indeks ukupnih
proizvođačkih cijena (PPI) u veljači je bio veći jedan posto, za
razliku od 0,50 posto, koliko su ranije procjenjivali analitičari.
Temeljni indeks proizvođačkih cijena, u kojeg nisu uključene
izuzetno promjenjive cijene hrane i energenata, viši je 0,3 posto,
prema 0,2 posto koliko se prognoziralo. Ulagači su iz tih podataka
zaključili kako SAD-u ne prijete inflacijski pritisci, a iz čega
proizlaze vjerojatnost da Središnja američka banka (Fed) na
ovotjednom sastanku kamatne stope neće uvećavati ili ih barem neće
uvećati za više od 0,25 postotnih bodova.
Na tokijskoj burzi, vrijednost indeksa Nikkeia porasla je prošloga
tjedna 1,96 posto na 19.566,32 bodova. Tu su burzu početkom
prošloga tjedna potresli novi dokazi o recesiji japanskog
gospodarstva. Objavljeno je, naime, kako je japanski BDP u
posljednja tri mjeseca prošle godine realno smanjen za 1,4 posto u
odnosu na tromjesečje ranije. Stanje se smirilo tek potkraj tjedna,
čemu je najviše pridonijelo aktivno trgovanje na Wall Streetu, te
najava udruživanja tri velike japanske banke - Sanwa, Tokai i
Asahi. Spomenute banke namjeravaju se spojiti sljedeće godine,
kako bi stvorile treću najveću banku na svijetu po visini aktive,
koja se procjenjuje na oko 975 milijardi američkih dolara.
Sa starog kontinenta stiglo je nekoliko vijesti, među ostalim, da
su burze u Parizu, Amsterdamu i Bruxellesu spremne za zaključivanje
ugovora o potpunom spajanju. Analitičari su taj potez ocijenili
početkom radikalnih promjena na europskom financijskom tržištu,
kojim bi se olakšala, ali i pojeftinila kupnja i prodaja dionica
širom Europe. Osim toga, Europska središnja banka (ECB) povisila je
prošloga tjedna ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda,
odnosno na 3,5 posto, sukladno ranijim očekivanjima tržišta. To je
drugo povećanje kamatnih stopa ECB-a u ovoj godini s ciljem
obuzdavanja rastućih cijena na malo. U euro-zoni je, naime,
snažniji rast gospodarstva počeo poticati inflaciju, koja je u
siječnju dosegnula dva posto, a što je gornja granica koju tolerira
ECB.
No, ulagači na europskim burzama nisu preburno reagirali na
spomenute informacije, pa je promatrano na tjednoj razini,
vrijednost službenog indeksa frankfurtske burze DAX-a 30 iznosila
7.710,92 boda ili 0,22 posto više, a londonskog FTSE-a 6558 bodova
ili 1,41 posto više.
Na svjetskim deviznim tržištima tečaj jedinstvene europske valute
eura u odnosu na američki dolar prošloga je tjedna oslabio 0,22
posto, na 0,9687 dolara. U odnosu na japanski jen tečaj dolara
porastao je 0,35 posto, na 105,96 jena, dok je prema njemačkoj marki
i talijanskoj liri dolar ojačao 0,27 posto, na 2,0182 maraka i
1998,01 lira. Za jedan dolar u petak je bilo potrebno izdvojiti
1,6625 švicarskih franaka ili 0,30 posto više nego u ponedjeljak,
dok je vrijednost britanske funte u odnosu na "zelenu valutu"
ojačala 0,53 posto na 1,574 dolara.
(Hina) alt bn