ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 20.3.00.PUTIN I LJUDSKA PRAVA

ŠVICARSKA LE TEMPS 20. III. 2000. Povjerenstvo za ljudska prava poštedjet će Vladimira Putina "Rat u Čečeniji, masovne povrede temeljnih prava u Kini; 56. sjednica UN-ova Povjerenstva za ljudska prava započinje danas u Ženevi s dvjema u najmanju ruku neugodnim temama. U tom tijelu koje želi biti 'savjest međunarodne zajednice', moral i politika nikada se nisu slagali. Ta tvrdnja osobito vrijedi ove godine, kada su dvije velike sile optužene za velike povrede ljudskih prava. Unatoč pritiscima nevladinih organizacija (ONG), čini se da zapadne vlade ne žele ometati vladu Vladimira Putina zbog filtracijskih logora u Čečeniji, bombardiranja civila, navodnih pogubljenja po kratkom postupku i silovanja. Službeni predstavnik Human Rights Watcha Jean-Paul Marthoz kaže: 'Ne želeći osuditi Moskvu, zapadne vlade vjeruju da razmišljaju realno, no varaju se. Zdravi se odnosi ne mogu uspostaviti s režimom koji je odgovoran za ratne zločine.' Kada je riječ o taktici, Rusi su dobro postupili: pozvali su Mary Robinson, visoku povjerenicu za ljudska prava da početkom travnja posjeti Moskvu, što zapravo onemogućuje svaki pokušaj djelovanja prije završetka njezina susreta. Predstavnica Amnesty Internationala Isabelle Scherrer više se ne treba nadati da će Zapad provesti prijedlog o međunarodnoj istrazi u Čečeniji i o slanju posebnih UN-ovih izvjestitelja o mučenjima i izvansudbenim smaknućima. Naprotiv, nije isključena osuda Kine u Ženevi. S više od 1600 smrtnih kazni zabilježenih u 1998., sa sve češćim uhićenjima oporbenjaka, zatvaranjem zatočenika savjesti, mučenjem, električnim udarima i batinanjem koje primjenjuju redarstvene snage, stanje nimalo ne zadovoljava. Zbog gospodarskih i izbornih razloga Clintonova je uprava pustila u optjecaj prijedlog rezolucije kojom se osuđuje Peking. Washington, čini se, želi onemogućiti oporbu u Kongresu kada je riječ o mogućem ulasku Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), pokazujući da demokratska načela nije žrtvovao zbog tržišta. Europski diplomat kaže u povjerenju: 'Europska unija pomalo gubi dobru volju kada vidi da bi Amerikanci mogli iskoristiti ljudska prava u Kini u unutarnjopolitičke svrhe.' No oklijevanje Europe da ide u stopu za Amerikancima manje je rezultat moralnih dvojba nego strateške odluke: 'konstruktivni dijalog' koji su započeli s Pekingom nije dao gotovo nikakav rezultat. Trebaju li se odlučiti za osudu uz opasnost da se izlože trgovinskoj odmazdi? U ponedjeljak bi, terorijski, Europljani u Bruxellesu trebali utvrditi zajedničko stajalište. Kada je riječ o Balkanu, Amerikanci pripremaju prijedlog rezulucije 'omnibus' za sve zemlje bivše Jugoslavije. Prije nego se očituju, Europljani čekaju da vide 's kakvom će profinjenom ravnotežom' američki tekst izvijestiti o različitim povredama ljudskih prava, napose na Kosovu. ONG žele svratiti pozornost na zemlju čija je geostrateška i naftna važnost do sada bila razlog njezine 'nedodirljivosti': Saudijsku Arabiju. Isabelle Scherrer kaže: 'Unatoč smrtnim kaznama koje se dosuđuju nakon lažnih suđenja, unatoč mučenjima, odsijecanju udova, priznanjima koja se iznuđuju silom, odsutnosti odvjetnika osim u vrlo rijetkim slučajevima, saudijski je režim uvijek uživao potpunu blagonaklonost, dok se u druge zemlje s ne tako lošim stanjem, upiralo prstom i osuđivalo ih se.' No nitko nije naivan: nijedna zemlja ne želi još ove godine govoriti o povredama ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji. Unatoč uzbunjujućim vijestima, Sjeverna Koreja također će umaknuti osudi. ONG priznaju da je zemlja tako zatvorena 'da je teško razbiti zid šutnje koji je podignut oko nje.' Povrh toga, Zapad se očito plaši da bi osuda Pyongyanga mogla imati loše posljedice na pregovore o nuklearnoj energiji koji su u tijeku. ONG će se na ovoj sjednici još boriti da dobiju mjesto posebnog UN-ova izvjestitelja za ljudska prava koji bi trebao olakšati život braniteljima za ljudska prava koji su ponekad izloženi nasilju", piše Pierre Hazan.