ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Bivši premijer i zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu Zlatko Mateša u razgovoru za Hinu komentirao je ovih dana često spominjanje državnih jamstava koje je bivša Vlada odobrila pojedinim poduzećima i vanjski
proračunski dug, a što mnogi iz sadašnje Vlade navode kao veliko opterećenje državnom proračunu. "Mislim da gotovo ništa od tih 18 milijardi kuna državnih jamstava neće doći na naplatu, kazao je Mateša. Smatra da država nije preopterećena vanjskim dugom. U tom dugu od 9,1 milijardu američkih dolara 5,5 milijardi je prvi dug države u užem smislu, a polovica od toga je preuzeti dug iz bivše Jugoslavije kaže Mateša i navodi da to znači da se država od osamostaljenja do danas zadužila za nešto manje od tri milijarde dolara. Većina vanjskog duga koji dospijeva ove godine - ukupno 6,2 milijarde kune - odnosi se na dug Londonskom klubu, dakle na onaj bivše Jugoslavije, pojašnjava Mateša.
ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Bivši premijer i zastupnik HDZ-a u
Zastupničkom domu Zlatko Mateša u razgovoru za Hinu komentirao je
ovih dana često spominjanje državnih jamstava koje je bivša Vlada
odobrila pojedinim poduzećima i vanjski proračunski dug, a što
mnogi iz sadašnje Vlade navode kao veliko opterećenje državnom
proračunu. "Mislim da gotovo ništa od tih 18 milijardi kuna
državnih jamstava neće doći na naplatu, kazao je Mateša.
Smatra da država nije preopterećena vanjskim dugom. U tom dugu od
9,1 milijardu američkih dolara 5,5 milijardi je prvi dug države u
užem smislu, a polovica od toga je preuzeti dug iz bivše Jugoslavije
kaže Mateša i navodi da to znači da se država od osamostaljenja do
danas zadužila za nešto manje od tri milijarde dolara. Većina
vanjskog duga koji dospijeva ove godine - ukupno 6,2 milijarde kune
- odnosi se na dug Londonskom klubu, dakle na onaj bivše
Jugoslavije, pojašnjava Mateša.#L#
Izdana državna jamstva nisu dramatična
Naša iskustva s izdanim državnim jamstvima nisu bila dramatična,
kaže Mateša. "Prošle su nam godine neka došla na naplatu, no to su
bila mahom jamstva koja su izdana u poljoprivredi - različitim
poduzećima i kombinatima - i nisu imala nikakav dramatičan utjecaj
na proračun", kaže bivši predsjednik Vlade.
Mateša također smatra da država nije preopterećena vanjskim dugom.
Jer, kaže, taj dug od 9,1 milijarde američkih dolara sastoji se od
dva dijela. Prvi je dug države u užem smislu i on iznosi oko 5,5
milijardi dolara. Od toga se otprilike polovica odnosi na preuzeti
dug iz bivše Jugoslavije - Pariškom i Londonskom klubu - što znači
da se Hrvatska u razdoblju od osamostaljenja do danas zadužila
nešto manje od tri milijarde dolara.
Ostatak vanjskog duga predstavljaju, kaže, dugovi različitih
pravnih osoba - privatnih poduzeća i banaka - koji se u Hrvatskoj
narodnoj banci registriraju kao vanjski dug Hrvatske. No, to nije,
ističe, dug koji bi trebala platiti država.
Što se pak tiče dugova ministarstava i drugih proračunskih
korisnika, koji iznosi oko 2,5 milijardi kuna, to je manje od 20
dana priljeva sredstava u državni proračun i to nije, smatra
Mateša, ništa spektakularno. Pritom treba reći, ističe, da su
dospjela potraživanja države i izvanproračunskih fondova znatno
veća od njihovih dugova. "Kada bi država i fondovi uspjeli
naplatiti svoja potraživanja, uopće ne bi bilo dugova", zaključuje
bivši premijer.
Na tvrdnje kako tek ova Vlada vraća zaostale dugove, Mateša kaže
kako to nije točno jer je i njegova to činila. "Kada sam nakon
"Bljeska" i "Oluje" preuzeo Vladu, zatekao sam dug Ministarstva
obrane od milijardu dolara, a on je sada puno manji", kaže. Dodaje i
to kako moramo biti svjesni da je Hrvatska, nažalost, imala i imat
će još neko vrijeme troškove koje nije imala niti jedna druga
tranzicijska država.
Proračun za 2000. napravljen je
relativno korektno
Osvrčući se pak na raspravu o proračunu, Mateša kaže kako su njegove
simpatije na strani Ministarstva financija. Jer, i sam se
svojedobno nalazio u poziciji da, kao sada ministar financija
Crkvenac, bude sam protiv svih, s obzirom da nitko nikada nije
zadovoljan proračunom.
Kaže, međutim, kako mu je teško reći je li potreban ovako
restriktivan proračun. Smatra da proračun u osnovi nije loš jer
ministru Crkvencu je zadano da mora predvidjeti pet, šest milijardi
kuna za obnovu i infrastrukturu na područjima od posebne državne
skrbi, dok još uopće nije ni počeo raditi na proračunu. Pritom se
slaže s Crkvencom da je tim i nekim drugim stavkama već unaprijed
"blokirano" 20-ak posto proračuna. Stoga smatra da je proračun
napravljen "relativno korektno". No, kaže, ima i stvari koje bi
trebalo poboljšati.
Osvrčući se pak na tvrdnje kako je njegova Vlada sklopila loše
ugovore za projekte izgradnje cesta, kao što su "istarski ipsilon"
ili Zagreb-Goričan, Mateša kaže kako sve ugovore treba gledati u
vremenskom kontekstu. Oni bi, smatra, bili bolji da je njegova
Vlada imala ovakve odnose i podršku međunarodne zajednice kakvu ima
sadašnja. Dodaje, pritom, kako mu je drago zbog takve međunarodne
podrške novoj Vladi jer nikada nije bio pristalica teze "što gore,
tim bolje". A što se tih ugovora tiče, oni se, smatra, mogu
promijeniti i nova Vlada možda može dobiti bolje uvjete.
Na pitanje novinara koji su osnovni uzroci gospodarske krize,
Mateša kaže kako su to strukturni problemi na mikrorazini. Osim
nekoliko, mi nemamo proizvoda za izvoz jer mnoga se poduzeća nisu
restrukturirala i prilagodila tržišnim uvjetima. Nitko se, kaže,
nije pitao što se može proizvoditi i gdje se to može prodati. Kao
primjer navodi da hrvatskih proizvoda nema čak ni u Bosni i
Hercegovini ili Rumunjskoj.
Na pitanje nije li to i posljedica greške njegove Vlade koja je
naviknula poslovodstva poduzeća da će država sanirati njihove
gubitke, Mateša kaže kako su vjerojatno i pogriješili što su neka
poduzeća sanirali. No, u nekima smo, kaže, morali intervenirati i
vjerujem da će to činiti i ova Vlada. Jer, poduzeća kao što su,
primjerice, Belje ili Vupik moraju se spasiti. Njihova sinergija i
odnos s kooperantima vrlo su značajni i nema nikakve koristi da ih
se ugasi. Stoga mislim da će i ova Vlada neka poduzeća morati
sanirati, zaključuje Mateša.
(Hina) Nenad Bach sšh