FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LIBERATION 16.3.O PRODIJU

FR-BL-IT-diplomati-Organizacije/savezi-Diplomacija-Parlament FR-LIBERATION 16.3.O PRODIJU FRANCUSKALIBERATION16. III. 2000.Prodi kojega ne vole i ne podupiru"Navršila se točno godina dana otkako je 16. ožujka 1999.(...) Jacques Santer podnio zajedničku ostavku dvadesetoro europskih povjerenika. Predsjednik Povjerenstva nije tada imao velikog izbora. Glavne su političke skupine u Europskom parlamentu najavile da će kazniti Povjerenstvo nakon objavljivanja mučnog izvješća koje je sačinio 'odbor neovisnih stručnjaka'. Ovaj je potvrdio optužbe o prijevari, pronevjerama i lošoj upravi Povjerenstva o čemu su glasila izvješćivala već nekoliko mjeseci.Želeći što prije ukloniti tragove institucijskog potresa, šefovi država i vlada odlučuju na susretu na vrhu u Berlinu, koji je održan 24. i 25. III., da Luksemburžanina zamijene bivšim predsjednikom talijanske vlade Romanom Prodijem. Dobar izbor, budući da je taj kršćanski demokrat za nekoliko mjeseci uspio pripremiti svoju zemlju za euro. Čovjeka su odmah prikazali kao 'spasitelja' Unije, onoga koji će očistiti Augijeve štale i pokrenuti izgradnju Europe koja je počela zapinjati.Godinu dana kasnije, glasila i političari koji su ga hvalili,
FRANCUSKA LIBERATION 16. III. 2000. Prodi kojega ne vole i ne podupiru "Navršila se točno godina dana otkako je 16. ožujka 1999.(...) Jacques Santer podnio zajedničku ostavku dvadesetoro europskih povjerenika. Predsjednik Povjerenstva nije tada imao velikog izbora. Glavne su političke skupine u Europskom parlamentu najavile da će kazniti Povjerenstvo nakon objavljivanja mučnog izvješća koje je sačinio 'odbor neovisnih stručnjaka'. Ovaj je potvrdio optužbe o prijevari, pronevjerama i lošoj upravi Povjerenstva o čemu su glasila izvješćivala već nekoliko mjeseci. Želeći što prije ukloniti tragove institucijskog potresa, šefovi država i vlada odlučuju na susretu na vrhu u Berlinu, koji je održan 24. i 25. III., da Luksemburžanina zamijene bivšim predsjednikom talijanske vlade Romanom Prodijem. Dobar izbor, budući da je taj kršćanski demokrat za nekoliko mjeseci uspio pripremiti svoju zemlju za euro. Čovjeka su odmah prikazali kao 'spasitelja' Unije, onoga koji će očistiti Augijeve štale i pokrenuti izgradnju Europe koja je počela zapinjati. Godinu dana kasnije, glasila i političari koji su ga hvalili, sustavno mu ruše ugled. Kao i uvijek, znak za početak svađe dao je anglosaksonski tisak, a napose 'Financial Times' i 'Economist'. Zaslužuje li Prodi toliku sramotu? U to možemo sumnjati. Dakako, počinio je pogrješke, ali to nije dovoljno da ga se osudi nakon šest mjeseci djelotvorne vladavine. Njegova je najveća pogrješka bila što je krivo procijenio narav svoje dužnosti: čim su ga petnaestorica imenovala, on obznanjuje da je Povjerenstvo 'vlada' čiji je on premijer. Dakle, želi svoju dužnost 'učiniti predsjedničkom', poglavito kada od svojih povjerenika traži pisanu ostavku i kada Povjerenstvo raspoređuje na četiri kraja Bruxellesa kako bi povjerenici sjedili sa svojim službama, poput državnih ministara. Problem je što, kako primjećuje jedan od najboljih promatrača europskog života koji nije htio otkriti identitet, 'Povjerenstvo nije 80 posto vlada, a 20 posto povjerenstvo za planiranje. Upravo suprotno.' Odatle i nekoliko velikih krivih poteza, poput poziva koji je Prodi u siječnju uputio pukovniku Gadafiju da posjeti Bruxelles, koji je morao odmah povući kako bi utišao srdžbu u vladama. No Prodijev se glavni problem zove Ricardo Levi: njegov službeni predstavnik koji je tu dužnost već obavljao dok je ovaj bio premijer. On još nije shvatio da je njegova uloga uglavnom tehničke naravi. Njegovo nepoznavanje tema čini njegova priopćenja - dakle priopćenja Povjerenstva - nesigurnima, zbrkanima i nejasnima. No sve to nije jako važno. Jer, sve do sada, Prodi je odgovarao svojom nazočnošću na važnijim susretima: uz njegov je poticaj europsko izvršno tijelo prihvatilo ambiciozno stajalište o međuvladinoj konferenciji zaduženoj za reformu europskih ustanova (CIG), kao i za proširenje, rješavanje turskog pitanja, reformu Povjerenstva itd. U stvari, prečesto njegovi preziratelji zaboravljaju jednu sitnicu: samo Povjerenstvo ne može ništa učiniti. Unija može biti jaka samo ako to žele vlade - one na koncu odlučuju. Istina, jednadžba je još jednostavnija: dovoljno je da francusko-njemački motor radi punom parom kako bi Europa išla naprijed. No, bez njega sve staje. Što je mogao učiniti Jacques Delors bez jake potpore Francoisa Mitterranda i Helmuta Kohla? Ništa. No danas ni Pariz ni Berlin nemaju predodžbu o Europi. Lionel Jospin i Gerhard Schroeder ne misle ništa o Uniji, brinu se za dijete koje nisu ni rodili ni odgajali. A Jacques Chirac razmišlja samo o svom ponovnom izboru. Uzalud se traži zajedničko francusko-njemačko stajalište o CIG-u i o skorom susretu na vrhu u Lisabonu. Dakle, dobro je napadati Prodija kako bi se prikrile šuplje misli europskih čelnika, napose Francuza i Nijemaca. Prodi za to ne može biti odgovoran", iz Bruxellesa izvješćuje Jean Quatremer.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙