BBC 15. III. BUGAJSKI - AMERIČKI IZBORI

BRITANSKI RADIO - BBC 15. III. 2000. Nedavno izabrani kandidati glavnih američkih stranaka za predsjedničke izbore, Al Gore i George Bush, započeli su kampanju za Bijelu kuću. Imali su na umu da je, tijekom dva predsjednička mandata Billa Clintona, situacija na Balkanu i američka uloga u rješavanju tamošnjih kriza bila jednom od glavnih vanjskopolitičkih tema. Zvonko Tomić pitao je Janusza Bugajskog, suradnika washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije, hoće li najnoviji problemi na Kosovu i uopće na Balkanu biti temom koja će se spominjati u preizbornoj kampanji: = U kampanji za američke predsjedničke izbore vanjska politika obično ne igra veliku ulogu, naravno ako ne dođe neke velike krize ili ako negdje ne ginu američki vojnici i osoblje, odgovorio je gospodin Bugajski i dodao da on, ako situacija na Kosovu i Balkanu uopće bude i dalje onakva kakva je bila tijekom prošle godine, ne očekuje da vanjska politika i američka uloga na Balkanu bude nešto što bi bilo jednom od središnjih tema predizbornih kampanja gospode Gorea i Busha. No, ako na Kosovu ili u Bosni pogine neki američki vojnik ili ako tamo dođe do napada na američke postrojbe, tada bi se, po njegovu mišljenju, moglo dogoditi da republikanski kandidat George Bush počne sve jače kritizirati Al Gorea i njegovu ulogu u politici Clintonove vlade prema Balkanu. No, hoće li, kada jedan od njih dvojice konačno postane predsjednikom, Balkan imati takvu istaknutu ulogu u američkoj vanjskoj politici kao što je to imao za predsjednikovanja gospodina Clintona, zapitao sam Janusza Bugajskog: = Sve dok američke postrojbe budu sudjelovale u mirovnim operacijama na Kosovi i u Bosni i Hercegovini, a u budućnosti bi ih možda mogli vidjeti u Crnoj Gori, Balkan će biti u središtu pozornosti kao jedno od većih regionalnih kriznih žarišta, u čijem će smirivanju budući američki predsjednik, bio on demokrat ili republikanac, morati sudjelovati, kazao je gospodin Bugajski, upozorivši kako je u pitanju vjerodostojnost američke misije u tom dijelu svijeta, odnosi Washingtona sa saveznicima u NATO-u, kao i budući oblik sličnih misija NATO-a. Bez obzira tko u studenome pobijedi na izborima, u Bijeloj kući glede Balkana neće, po mišljenju Janusza Bugajskog, doći do dramatičnih promjena. Što pak Hrvatska može očekivati od novog američkog predsjednika, zapitao sam na kraju gospodina Bugajskog: = Bez obzira na to tko uđe u Bijelu kuću, Hrvatska mora, po mom mišljenju, što je moguće više težiti članstvu u Partnerstvu za mir i samom NATO-u, kao i tijesnim vojnim vezama sa Sjedinjenim Državama. No, to je na hrvatskoj Vladi i ona mora mnogo toga sama učiniti, a ne očekivati da će se to samo po sebi dogoditi, rekao je gospodin Bugajski, dodavši kako, po njegovu mišljenju, Hrvatska ima nekoliko jakih aduta u kojima računa moraju voditi oba kandidata za američkog predsjednika. Hrvatska je postala izvorom stabilnosti u regiji i može još više tome vojno pridonijeti. Može, na primjer, u tom smislu olakšati teret NATO-u na Balkanu, u srednjoj Europi i na Jadranu. Mislim, dakle, da Hrvatska mora pokušati sebe prodati obojici predsjedničkih kandidata, od kojih će jedan postati sljedećim američkim predsjednikom, kao vjerodostojnog partnera Sjedinjenih Država i NATO-a u tom dijelu Europe. (BBC)