ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Industrijska proizvodanja u Zagrebu prošle je godine smanjena za 2,4 posto u odnosu na godinu prije, uz istodobni pad zaposlenosti od 7 posto, što je osjetno izraženije od 1,4 postotnog smanjenja ukupne
industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Takva kretanja tim su više zabrinjavajuća ako se ima u vidu podatak da zagrebačka industrija upošljava 30 posto ukupno zaposlenih u hrvatskoj industriji. Na tu činjenicu kao i niz konkretnih problema s kojima se suočavaju zagrebačke industrijske tvrtke upozorili su na današnjoj sjednici članovi Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb.
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Industrijska proizvodanja u Zagrebu
prošle je godine smanjena za 2,4 posto u odnosu na godinu prije, uz
istodobni pad zaposlenosti od 7 posto, što je osjetno izraženije od
1,4 postotnog smanjenja ukupne industrijske proizvodnje u
Hrvatskoj. Takva kretanja tim su više zabrinjavajuća ako se ima u
vidu podatak da zagrebačka industrija upošljava 30 posto ukupno
zaposlenih u hrvatskoj industriji. Na tu činjenicu kao i niz
konkretnih problema s kojima se suočavaju zagrebačke industrijske
tvrtke upozorili su na današnjoj sjednici članovi Gospodarskog
vijeća Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb.#L#
Predstavnici zagrebačkih tvrtki, članovi Vijeća, drže da su
problemi u razvoju industrije u Zagrebu, pa tako i u Hrvatskoj,
uzrokovani lošom poreznom i carinskom politikom, nelikvidnošću
tvrtki, nedostatkom izvoznih poticaja kao i činjenicom da je
Hrvatska tek pred ulaskom u međunarodne gospodarske integracije
gdje je, smatraju, trebala biti odavno. Članovi GV HGK-Komore
Zagreb složni su u ocjeni da nužno treba povećati izvoz, te
osigurati jednake uvjete poslovanja kao što ih ima i inozemna
konkurencija.
I pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec ističe da je cilj
Programa Vlade i nove gospodarske politike uključivanje u europske
integracije uz povećanje izvoza i stvaranja konkurentnog
gospodarstva koje će se moći nositi na svjetskom, kao i rastućom
konkurencijom na domaćem tržištu.
Izvoz treba poticati kreditiranjem, a ne izvoznim subvencijama. Tu
je važnu ulogu trebao imati HBOR koji, nažalost, nije ispunio svoju
ulogu, ocijenila je Spevec.
Najavila je da će Vlada, nakon usvajanja državnog proračuna, u
proceduru uputiti prijedloge izmjena zakona o porezu na dohodak,
kao i na dobit kojim se predviđa oslobađanje od oporezivanja
reinvestirane dobiti.
Spevec je istaknula i potrebu promjene Zakona o carinskoj tarifi,
koja se nije mijenjala već četiri godine, dok je u zemljama EU-a
uobičajeno da se te tarife donose svake godine.
Ustvrdila je pritom da Hrvatska još uvijek ima i previsoke carine
(za industrijske proizvode 10 posto, a za prehrambene do 35 posto)
kakve primjerice imaju nerazvijene zemlje Afrike, a u Europi još
jedino Jugoslavija i Bugarska, dok su carine u EU na prosječnoj
razini od 3 posto. Posljedica visokih carinskih zaštita su i četiri
milijarde dolara godišnje koje hrvatski građani ostavljaju u
"shopingu" u inozemstvu.
Spevec smatra da snižavanje carina ne treba vezati strogo uz
primanje Hrvatske u WTO, već to treba učiniti i prije.
No, s time se ne slažu predstavnici nekoliko zagrebačkih tvrtki,
koji drže da će im slobodan ulazak industrijskih proizvoda sa
stranih tržišta, bez uvođenja izvoznih poticaja, još više ugroziti
poslovanje.
Gospodarstvenici su posebno istaknuli probleme nemogućnosti
naplate potraživanja, koji se kod velikog broja tvrtki nastoje
rješavaju kroz kompenzacije, a potom i okretanjem izvozu.
(Hina) kg ds