GS: NA POMOLU BOLJI DANI ZA STANOGRADNJU?

ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Iako su cijene stanova u Hrvatskoj pale i do 30 posto, njihova je cijena za većinu građana, čija je prosječna plaća iznosila 3.168 kuna (u prosincu), još uvijek previsoka. Lakšu kupnju stanova hrvatskim bi građanima mogla ubuduće omogućiti i Vlada budući da je ministar javnih radova i graditeljstva Radimir Čačić najavio da je Ministarstvo pred završetkom programa Strategije socijalne stanogradnje koji će nakon toga proslijediti hrvatskoj Vladi.#L# Dok se do 1990. u Hrvatskoj gradilo dvadesetak i više tisuća stanova, taj je broj s nestankom 'usmjerene stanogradnje' značajno opao i do 1996. broj izgrađenih stanova u Hrvatskoj godišnje nije dostigao 10.000. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku, 1998. je izgrađeno 12.577 stanova. Visoke cijene stanova, koje se primjerice u Zagrebu kreću od najmanje 1.000 (roh bau) pa do 5.000 njemačkih maraka i više po četvornom metru za opremeljene stanove u elitnijim dijelovima grada, uvjetovale su, uz nestajanje srednjeg sloja staniovništva i nepovoljene stambene kredite, smanjenje potražnje i prodaje stanova. Tako je jedna od vodećih hrvatskih graditeljskih tvrtki Tehnika u prošloj godini prodala samo 35 posto useljivih stanova u odnosu na 1992. Direktorica Tehnikine tržišne izgradnje Miljenka Horvat navodi kako Tehnika nikada nije imala toliki broj neprodanih završenih stanova kao sada, napomenuvši "da su se ranije stanovi kupovali dok su još bili u u gradnji". Kao najvažniji razlog slabije kupovine stanova u Hrvatskoj, Horvat, osim previsokih cijena, ističe nepovoljne stambene kredite uz visoke kamatne stope, prekratke rokove otplate, sporu birokraciju te prevelike zahtjeve banaka glede jamaca za kredite. Za potencijalne mlađe kupce koji još nisu stekli kapital, dodatni problem predstavlja i nemogućnost upisivanja podataka u zemljišne knjige, za koje se po njenim riječima, primjerice u Zagrebu čeka i tri godine, a bez čega se ne mogu dobiti hipotekarni kredit banke jer one bez upisa podataka u zemljišne knjige ne mogu ishoditi hipoteku na stan. U strukturi cijene četvornog metra stana, primjerice, u drugoj zoni u Zagrebu (Trnje, Trešnjevka), čija prodajna cijena iznosi oko 2.800 maraka, 20 posto od ukupne cijene odnosi se na zemljište, 11 posto na komunalne doprinose i priključke, 8 posto na projektiranje, nadozor i ostalo, 13 posto na PDV, dok se svega 48 posto odnosi na građenje. Od tih 48 posto, polovica se odnosi na obrtničke radove, a polovica na radove koje izvodi graditelj- investitor, pojasnila je Horvat. Troškove stana, tvrdi Horvat, uvećava i "potpuno dozvoljena samovolja pojednih poduzeća" - HEP-a, Vodoopskrbe i odvodnje, Gradske plinare i dr. Oni izgradnju novog objekta često uvjetuju i gradnjom primjerice nove trafostanice, rekonstrukcijom magistralnog plinovoda, kanalizacije ili vodovoda. Sve te troškove plaćaju samo novi kupci, napomenula je Horvat, koja smatra da bi se taj problem u Zagrebu sustavno riješio donošenjem Generalnog urbanističkog plana (GUP). Njime bi se, po njenom mišljenju, stvorili preduvjeti da se buduća stambena područja i komunalno opreme, te da se razmotri način financiranja infrastrukutre što bi uvelike rasteretilo cijene stanova. Model komunalnog opremanja ne postoji i potpuno je nejasno tko bi, kada i kako to trebao obavljati pa sve te troškove na kraju snosi kupac stana, ističe Horvat koja smatra da bi komunalno opremanje trebao financirati Grad iz komunalnih naknada koje plaćaju svi, a ne iz komunalnih doprinosa koji plaćaju samo graditelji. Osim smanjenja cijena stanogradnje, Horvat predlaže i povezivanje investitora gradnje sa budućim korisnicima kroz stambene štedionice već od početka gradnje. Kako je napomenula, Tehnika trenutačno dogovara stambenu kreditnu liniju sa poslovnim bankom. (Hina) kg ds