UJEDINJENJE ILI NEZAVISNOST - TAJVAN ŽELI MIR

TAIPEI, 13. ožujka (Hina/AP) - Li Pao-luan ukrcala je dvoje dječice u kamion i preko mikrofona odaslala poruku "Odsad moramo biti neovisni", koju je njezin suprug popratio udaranjem o golemi bubanj, dok je njihovo vozilo, oblijepljeno plakatima "Neovisnost Tajvanu", vijugalo uskim ulicama Taipeja.#L# Njih se dvoje zapravo upustilo u aktivnost koja se još donedavno smatrala nezakonitom. Oni su među sve brojnijim Tajvancima koji se protive ponovnom ujedinjenju s maticom zemljom i drže da njihov otok, oko 130 kilometara udaljen od kineske istočne obale mora ostati neovisan. Takvo je stajalište crvena krpa za kinesku komunističku vladu, koja ne preza zaprijetiti i oružjem. I dok su mnogi Tajvanci u duši za neovisnost, rijetki se stvarno pridružuju brojčano vrlo slaboj Udruzi za neovisnost Tajvana. A k tomu, zahtjev za neovisnošću čak se ni ne pojavljuje kao središnje pitanje na predsjedničkim izborima u nedjelju. Nijedan od tri glavna kandidata ne obećava neovisnost. Štoviše, prije nekoliko mjeseci Stranka za neovisnost ispala je iz izborne utrke ne mogavši prikupiti dovoljno potpisa potrebnih da svojemu kandidatu osigura pravo na natjecanje. Razlog raskoraka između želje i otvorene podrške neovisnosti leži u opetovanoj kineskoj prijetnji napadom pokuša li se otok odcijepiti jednom za svagda. Proglašenjem neovisnosti Tajvan bi se izvrgnuo opasnosti da de facto izgubi suverenitet što ga je uživao otkako se prije 50 godina odcijepio od kopna. "Tajvan i Kina nisu nikada bili stvarno jedna zemlja. Povijesno, ta su se dva društva razvijala odvojeno", kaže 84-godišnji Su-Beng. U proteklih 100 godina, Kina je samo četiri godine vladala Tajvanom. Otok je gotovo 50 godina bio japanska kolonija, sve do kraja Drugoga svjetskog rata. Od 1945. njime je vladala Nacionalistička stranka, na čelu s Čang-Kaj-Šekom, izbjegla iz Kine nakon što su komunisti dobili građanski rat. Službena politika Tajvana je da će tražiti postupno ponovno ujedinjenje s Kinom kada matična zemlja ostvari željeni demokratski i gospodarski napredak. Prošlog je mjeseca Peking iznova upozorio da će pribjeći sili bude li Tajvan unedogled odugovlačio razgovore o ponovnom ujedinjenju. No da paradoks bude veći, takvim prijetnjama opasnog mladoženje koji svojoj dragoj poručuje "bit ćeš moja ili Božja" Peking je mnoge umjerene Tajvance zagrijao za neovisnost, zaključuje Tajvansko vijeće za pitanja matice zemlje. Ispitivanje, što ga je provelo to Vijeće zaduženo za politiku prema Kini pokazuje da se 45 posto otočana smatra Tajvancima, a ne Kinezima, dok se samo 14 posto ispitanika izjašnjava Kinezima. Preostali se smatraju jednako i Tajvancima i Kinezima. Tvrtka Burke Marketing Research provela je, nakon 23. veljače kada je Kina ponovno zaprijetila, ispitivanje kojim je obuhvatila 1.067 osoba. Najveći udio - 35 posto - zauzima se za status quo i ujedinjenje koji bi se odgodilo do neodređenog datuma. Oko 19 posto želi zadržati status quo zauvijek, a jednaki je postotak za eventualno ujedinjenje. Koo Kuang-ming, 74-godišnji tajkun, brat glavnoga tajvanskog pregovarača s Kinom dvoji da će razgovori s Kinom voditi k ponovnom ujedinjenju. Njegovi su preci stotinama godina prije živjeli u selu u središtu otoka. "Dvadeset tri milijuna ljudi ovdje jasno je dalo do znanja da neće prihvatiti kineske prijedloge", kazao je. Što dulje dvije strane ostaju razdvojene, to će ih teže biti ponovno ujediniti. U mladih je Tajvanaca, uostalom, u trendu istraživati i razvijati autentičnu kulturu, koja nema mnogo veza s kopnom. Vlasnik knjižare Wu Cheng-san pokušava zadovoljiti rastući apetit za svime što je tajvansko. Njegova trgovina blizu elitnog Nacionalnog sveučilišta Tajvan obiluje nekad zabranjenom pro- neovisnom literaturom, skultpurama tajvanskih domorodačkih manjina i kazetama za učenje mjesnoga tajvanskog narječja. "U svojim srcima, znamo da smo neovisna zemlja", tvrdi Wu. (Hina) rt br