IT-11.III.CORRIERE-OSIROMAŠENI URAN

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 11. III. 2000. Kosovo, otrovi mira "Pridjev je umirujući: 'osiromašeni'. Na engleskom 'depleted', smanjeni, iscrpljen. No 'depleted uranium' (DU), u vojnom rječniku odnosi se na snažan projektil, sposoban probiti i uništiti bunker i tenkove. Bombe te vrste, proizvedene oporabom nuklearnih otpada, bacili su NATO-ovi zrakoplovi tijekom bombardiranja Srbije i Kosova. (...) Ono što više nije vojna tajna postaje uznemirujuće pitanje koje neizbježno ponovno pali, gotovo godinu dana nakon početka rata, polemike glede ciljeva i posljedica 'humanitarnog bombardiranja'. (...) Prošlih su mjeseci problem uzele u obzir i vojne vlasti kontingenata na Kosovu, uključujući i talijanski. Oprez je posebno savjetovan vojnicima u operacijama razminiranja i čišćenja teritorija. Neki su kontingenti opskrbljeni posebnim odorama i uređajima. U studenomu je tjednik 'Panorama' objavio dokument 'Multinational Brigade West', kojega je potpisao pukovnik Osvaldo Bizzarri, u kojemu između ostaloga stoji: 'Raspršivanje netopivih čestica osiromašenog urana vezano je uz dugoročne posljedice za zdravlje, koje uključuju tumore i smetnje'. Do sada parlamantarne ispitivanja i prve istrage nisu utvrdile stupanj opasnosti. (...) NATO nije uzimao u obzir rezoluciju 36 iz 1997. glede uporabe nukleranog i kemijskog oružja i bomba sposobnih izazvati nediskriminativna razaranja i štete za zdravlje civila. Štete koje se pribrajaju bombama palim u Jadran, desecima žrtava pogrješnog ciljanja i 'cluster bombi' koje su pogodile i djecu. Utvrđivanje istine sada ovisi o suradnji između vojnih vrhova saveza i tijela Ujedinjenih naroda, koja su od kolovoza provela istraživanje na svim poljima glede šteta izazvanih bombardiranjima. (...) No voditelji UNEP-a (UN-ova agencija za okoliš) i povjerenstva za okoliš Balkan Task forcea do sada su nailazili na zid odbijanja. (...) Pitanje osiromašenoga urana samo je jedan od aspekata, a možda ne i najvažniji, prave ekološke katastrofe, koju su u Srbiji, a šire u cijelom podunavskom području, proizvela bombardiranja, što je pogodilo i stanovništva koja nisu bila uključena u sukob, (...) Utvrđene su četiri zone visokoga rizika za građane, u kojima su teško pogođeni poljoprivredna zemljišta, voda i zrak. Razna izvješća o okolišu otkrila su klimatske promjene i učestalost kiselih kiša sve do područja delte Dunava.(...)", piše Massimo Nava.