US 10. III. IHT EU GOSPODARSTVO

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 10. III. 2000. Europa još zaostaje za američkom lokomotivom "Od kraja 1999. za oklijevalo Njemačku, a prije toga za Francusku i druge, europski gospodarski rast na posljetku se pokrenuo. Ministri financija međusobno si čestitaju. Europsku središnju banku brine inflacija", piše Robert A. Levine, ekonomist i analitičar obrane, bivši dužnosnik američkih izvršnih i pravnih tijela. "No nezaposlenost je tek lagano opala, a strukturalne promjene koje Europa treba za dugoročni napredak tek su započele. Euro je doživio oštar pad u odnosu na dolar, jer Sjedinjene Države rastu još brže. Upravo je američki procvat, zapravo (kako burzovni balon tako i stvarno gospodarstvo) pružio početni potisak za europski razvoj i nastavlja poticati rast. Što će se dogoditi Europi kad se balon rasprsne, a stvarni američki rast uspori, pitanje je koje bi trebalo izazvati pozornost s obje strane Atlantika. Slom balona je siguran; kad će se to dogoditi, bolje mogu odgovoriti bogati ulagači od siromašnih ekonomista. Slom američkoga gospodarstva nije vjerojatan, ali ono će se sigurno usporiti i moglo bi privremeno promijeniti smjer. Istina, dugačkom se valu rasta informatičke tehnologije još ne nazire kraj. Poput prethodnih valova u industrijskoj povijesti, to će se, međutim, dogoditi. (...) Iz duboko ukorijenjenih kulturnih razloga, kao i djelomično zbog dobre politike, Amerika je predvodila informatičku revoluciju. Druge su zemlje slijedile i imale koristi od američkog vodstva. Izvoz u Sjedinjene Države donio je dobitke i stvorio glavni temelj nedavnoga europskog rasta. Od 1996. do 1998., roba koju je Francuska izvezla u Ameriku popela se s 1,2 na 1,7% francuskog bruto domaćeg proizvoda. Njemački izvoz narasao je s 1,7 na 2,3% njemačkog BDP-a. (...) Povećan uvoz iz Europe financiraju povećana europska ulaganja na Wall Streetu i izravna ulaganja - Daimler je kupio Chrysler, a ne obrnuto. To možda predstavlja dugoročni problem za Sjedinjene Države, no trenutačno je dobro za zemlje s obje strane Atlantika. Europa je pridonijela svom prosperitetu posebno povećanom potrošnjom. No potrošnja rijetko uvodi u procvat. Umjesto toga, radnici koji proizvode robu poput one koja se izvozi u Sjedinjene Države troše više. Povećanje potrošnje može tako također potaknuti povećana ulaganja. Politika može biti od pomoći, kao u Francuskoj. Optimizam koji je stvorila pragmatična politika Jospinove vlade naveo je francuske potrošače da olabave pojas koji su zategli za vrijeme vlade Alaina Juppea. U Njemačkoj je Schroederova vlada posrtala u svojoj prvoj godini, a njemačko povjerenje naraslo je nešto prije, djelomično kao rezultat izvoznog procvata. U svakom slučaju, Sjedinjene su Države bile pogonski stroj. Što će se dogoditi kad u Americi dođe do usporavanja i rezultirajućega pada europskog izvoza? Možda ništa veoma brzo, ako će preokret biti malen. Potrošnja će, nakon što je iz navedenih razloga narasla, osigurati kotač zamašnjak. A dobra politika može nadomjestiti blagu promjenu. No dobra politika nije zajamčena, posebno ako se previše pažnje poklanja postojećim pravilima monetarne unije, a ne stvarnom gospodarstvu. Ako Europska središnja banka, i dalje strahujući od duhova inflacije, bude držala prečvrst novac predugo; ako europske zemlje budu strogo slijedile antideficitna pravila monetarne unije, smanjujući izdatke kad prihodi padnu zbog usporenja (vjerojatnije u Njemačkoj nego u Francuskoj) - tada se pad može ubrzati. A ako se to dogodi u sljedeće dvije godine, s približavanjem izbora širom Europe, monetarna unija i europske integracije mogli bi doći u pitanje. U svakom slučaju, europski prosperitet ostat će izveden iz američkog u izostanku dvije osnovne promjene: Europa će morati stvoriti istinski integrirano gospodarstvo, sposobno preuzeti vodstvo od Sjedinjenih Država u mnogim sektorima. Drugo, i daleko teže, europska će kultura na vrijeme morati postati poduzetnička poput američke kako bi imala jednake koristi od sljedećeg velikog vala tehnološke promjene."