FR-L'EXPRESS 9.3.RAZGOVOR S CEMOM

FRANCUSKA L'EXPRESS 9. III. 2000. 'Turska je dio Europe' S Ismailom Cemom, turskim ministrom vanjskih poslova koji ima važnu ulogu u prihvaćanju Turske kao kandidata za Europsku uniju, razgovarali su Nuekte Bouvard i Dominique Lagarde. Iz razgovora izdvajamo: " - Položaj kandidata koji je vašoj zemlji odobren u prosincu na europskom susretu na vrhu u Helsinkiju, znači da ona mora postići standarde, napose na području ljudskih prava i demokracije. Je li moguće da Turska - na koju je zbog toga Vijeće Europe već uprlo prstom - postane članica EU-a a da ne ukine smrtnu kaznu? = Točno je da Europska unija, kao i Vijeće Europe prema kojemu se ona ravna u toj stvari, zagovara ukidanje smrtne kazne i da su naši postojeći zakoni na tom polju zapreka našem ulasku. Mi smo toga potpuno svjesni. Prijedlog o ukidanju smrtne kazne bio je pače iznesen u parlamentu nedugo prije izbora održanih u proljeće 1999. No nakon uhidbe terorističkog vođe pitanje je postalo osjetljivo, kako u javnosti, tako i u većini u vladi. Ipak sam uvjeren da ćemo svladati zapreku, premda vam ne mogu reći kada će to biti. Podsjećam da od 1984. u Turskoj nije izvršena nijedna smrtna kazna. - Je li vaša vlada spremna preispitati status kurdske manjine kako bi ona mogla očitovati svoj identitet, svoju kulturu, kao što traže Europljani? = Mi Kurde ne smatramo manjinom, jer etničko podrijetlo naših sugrađana za nas nije odlučujući čimbenik. U Turskoj, pojam 'manjina' može se odnositi samo na nemuslimane, kao što se uostalom kaže u sporazumu iz Lausanne iz 1923. To je baština Otomanskog Carstva koje ne pravi razliku među muslimanskim podanicima i koje pokazuje veliku snošljivost prema nemuslimanima. Laička je republika preuzela tu tradiciju i osuvremenila ju. Kako god bilo, mi nismo protivnici slobode izražavanja, ni kulturne i demokratske slobode. Naši sugrađani kurdskoga podrijetla mogu slobodno govoriti svojim jezikom, emitirati radijski program i objavljivati knjige i novine. Naša je nakana da proširimo ta prava, kako bismo dostigli standarde zapadne Europe. Učinjen je stanovit napredak. Htio bih da to ide malo brže. No taj se proces nastavlja. (...) - Prema 'mjerilima iz Kopenhagena', koji određuju uvjete za ulazak u EU, čini se da je politička uloga vojske u Turskoj - napose preko Državnog vijeća za sigurnost - druga velika zapreka ... = Premda su nekad pretjerane, mislim da su osude koje nam upućuju Europljani često utemeljene. Osim kada je riječ o ulozi vojske. Tu se nipošto ne slažem. Povijesno gledano, vojska je u Turskoj bila pokretač suvremenosti. Danas ne možemo reći da ona ima političku ulogu. Državno vijeće za sigurnost u kojemu sjede predstavnici vojnih i civilnih vlasti, bavi se pitanjima u svezi s općom sigurnosti u zemlji. - I onda kada njegovo mišljenje, kao 1997., sprječava stranku da vlada? = Bili smo sučeljeni s porastom vjerskog radikalizma koji se mogao završiti nasiljem. Doista je postojao problem sigurnosti koji se u društvu doživljavao kao takav. - Neki se Europljani plaše da će Europa izgubiti svoje zemljopisno jedinstvo, pače i identitet, pomičući granice kako bi prihvatila Tursku. Što biste im odgovorili? = Odluka sa susreta na vrhu u Helsinkiju doista mijenja granice Europske unije. Dok su prolazile Balkanom i Egejskim morem, poklapale su se s granicama Grčke i Turske. Naše su se dvije zemlje našle na crti razgraničenja, pa su stoga bile gotovo osuđene na sukob. Prihvaćanjem turske kandidature, mijenja se i narav grčko- turskog problema. Turska je sada dio zemljovida Europske unije. Hoće li to utjecati na identitet Europe? Mislim da hoće. I veselim se zbog toga. Odluka iz Helsinkija za koju mislim da je jako odvažna, znači da se Europska unija sekularizirala."