ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar izjavio je da HSS zagovara devetogodišnje obvezno obrazovanje, s time da bi to morala biti prijelazna faza do desetogodišnjeg obrazovanja, što je na tragu
europskih nastojanja. U svijetu, u pojedinim zemljama, obvezno obrazovanje traje jedanaest ili dvanaest godina, kao što je, primjerice, u pojedinim pokrajinama Kanade, dodao je Strugar u intervjuu za najnoviji broj Matičina dvotjednika "Vijenac".
ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Ministar prosvjete i športa Vladimir
Strugar izjavio je da HSS zagovara devetogodišnje obvezno
obrazovanje, s time da bi to morala biti prijelazna faza do
desetogodišnjeg obrazovanja, što je na tragu europskih nastojanja.
U svijetu, u pojedinim zemljama, obvezno obrazovanje traje
jedanaest ili dvanaest godina, kao što je, primjerice, u pojedinim
pokrajinama Kanade, dodao je Strugar u intervjuu za najnoviji broj
Matičina dvotjednika "Vijenac".#L#
Strugar smatra da, na tragu tradicije braće Radić, treba dati
primjerenu pozornost učiteljima jer je posve sigurno da su oni
temeljni nositelji promjena i uopće odgoja i obrazovanja. "Mnogo
toga ovisi o dobrim učiteljima, učiteljima koji vole svoje zvanje,
koji mu se predaju i razumiju potrebe djece, koji zapravo žive za
djecu", izjavio je ministar.
Dodao je da se osobno zauzima za decentralizaciju upravljanja
školstvom i za decentralizaciju sredstava. "Nastojanje je to da
lokalna sredina ima više utjecaja na financiranje i odlučivanje,
jer sada u ovom sustavu financiranja, izrazito centraliziranom,
doista nema znatnijeg utjecaja", rekao je, dodavši kako bi
roditelji trebali više sudjelovati u upravljanju školom, u
kreiranju rada škole koja će više odgovarati potrebama djece, a
tako i potrebama društva. "Kada je riječ o upravljanju srednjim
školama, tu mora biti više utjecaja učenika. Moramo ih pitati kakvu
bi školu željeli. Mislim da školu treba što više približiti
roditeljima i učenicima, ona mora biti zajednica učitelja, učenika
i roditelja", izjavio je Strugar, dodavši kako školu trebamo
postaviti tako da što više zadovoljava potrebe učenika. "U
programskom smislu trebalo bi ići za tim da imamo što manje
obveznog, a što više izbornog programa. Moramo rasteretiti
program", rekao je.
Napomenuvši kako sada treba predložiti izmjene i dopune zakona o
osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o udžbenicima i Zakon o
obrazovanju nacionalnih manjina u RH, Strugar je izjavio da zasad u
nastavi vjeronauka ne treba ništa mijenjati. "On ostaje izborni
predmet kao što je i do sada bio. Učenik nije prisiljen da izabere
bilo koji vjeronauk - katolički, pravoslavni, islamski, židovski -
za koje postoje programi, ali ako ga je izabrao, onda je to obveza za
učenika", izjavio je Strugar dodavši kako će eventualne promjene
biti u dogovoru s Crkvom i svim zainteresiranima.
Glede izbora i distribucije udžbenika ministar prosvjete i športa
rekao je da se Ministarstvo više ne misli time baviti. "To je
pitanje tržišta i nakladnika. Ostavljamo mogućnost postojanja više
udžbenika u jednom nastavnom predmetu, tako da se otvara
konkurencija autora i nakladnika. Stalo nam je da ti udžbenici budu
što kvalitetniji", rekao je.
(Hina) pp mc