FINANCIJSKI BILTEN 02. - 09. OŽUJKA 2000

FINANCIJSKI BILTEN 02. - 09. ožujka 2000. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: ? Vlada o prodaji "challengera", prodaji dionica "Primoštena", strategiji razvoja ? Vlada donijela odluku o uvjetima korištenja službenih automobila... ? Prihvaćen prijedlog državnog proračuna za ovu godinu 8. Podrška međunarodnih financijskih institucija zavisi od poteza Vlade 9. D&B: Poboljšanje političkog okružja, no isti rejting za Hrvatsku 10. Raiffeisenbank i dalje u utrci za Varaždinsku banku 11. Od 20. ožujka u Crobex-u dionice Riječke banke i Riviere Holdinga 12. Statistika 13. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u ožujku ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 02. III. 42.000.000 32.000.000 12,57 % 455.734.000 03. III. 16.300.000 8.300.000 13,52 % 459.141.000 06. III. 24.000.000 5.600.000 12,90 % 481.325.000 07. III. 44.000.000 24.600.000 12,72 % 455.523.000 08. III. 25.000.000 14.500.000 11,86 % 423.103.000 09. III. 14.000.000 4.000.000 12,75 % - Dnevni prosjek 27.550.000 14.833.000 12,72 % 454.965.000 Povećana potražnja te pomanjakanje novca za njezino cjelokupno pokriće, osnovna je karakteristika prošlotjednog trgovanja na Tržištu novca. Posebice je to bilo izraženo u prekonoćnom trgovanju. Tako je u noćnom trgovanju potražnja bila izrazito velika. Uglavnom se kretala na otprilike pola milijarde kuna, a u srijedu je čak i premašila taj iznos - točnije iznosila je više od 514 milijuna kuna. Ovako veliku potražnju nije bilo moguće pokriti u cijelosti te je njenzin nepodmireni dio često iznosio i više od 30 milijuna kuna. No, u četvrtak se situacija značajno popravila te je potražnja s uspjehom podmirena. Ni u dnevnom kreditiranju situacija nije bila ništa bolja. Naime, veliki je dio potražnje redovito ostajao nepodmiren. Tako je nerijetko bio veći i od deset milijuna kuna. No, istodobno se dešavalo da zbog limita kreditora prema nekim korisnicima, dobar dio ponude ostane neplasiran. Cijena opozivnih kredita kretala se od 11,0 do 13,50 posto, dok su se ročni krediti odobravali po kamati od 11,0 do 13,0 posto. Uz trgovanje novcem, sve je veći interes i za trgovanje vrijednosnim papirima. Tako je u proteklom tjdnu ugovorena kupoprodaja sedam milijuna kuna mjenica s avalom Ministarstva financija. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 323,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 198,2 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 54 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 71,5 milijuna kuna. Od 08. ožujka vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,54 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 06. do 09. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 90 95 94 10.900 Pliva 530 555 540 828.013 Podravka 117 127,75 118 2.418.224 Varaždinska banka 200 205 200 10.728.594 Viktor Lenac 85 87 85 21.336 Zagrebačka banka 0 1.084 1.170 1.100 5.377.770 Arenaturist 70 75 70 52.580 Elka 63 65 65 14.520 Istraturist 44,90 50 50 98.374 Jadranturist 42 50 46 185.294 Karlovačka pivovara 350 350 350 56.700 Končar 75 75 75 16.575 Kraš 135 140 135 280.385 Privredna banka 95 100 100 38.479 Plava laguna 939 943 942 1.903.672 Riječka banka 108,50 117 110 587.974 Riviera 81 86 84 26.344 Sunčani Hvar 26 26 26 3.458 Splitska banka 86 86 86 43.430 Zagrebačka banka E 450 479 452 212.113 Zagrebačka banka C 650 650 650 1.300 Zagrebačka pivovara 565 565 565 205.095 23.109.408 Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 23,1 milijun kuna, što se ponajprije zahvaljuje trgovini dionicama Varaždinske banke (10,7 milijuna), Zagrebačke banke serije 0 (5,3 milijuna), Podravke (2,4 milijuna) te Plave lagune (1,9 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 22 dionice, od čega je njih 11 izgubilo, dok ih je sedam dobilo na vrijednosti. Najveći je gubitnik ovoga tjedna bila obična dionica Zagrebačke banke. Naime, cijena joj je potonula 71 kunu. Značajnije, 30 kuna, pojeftinila je i dionica Karlovačke pivovare. Slijedile su ih dionice Zabrebačke banke serije E i Plive. Cijena prve potonula je 28, a druge 24 kune. Pad cijene od deset kune, ovoga su tjedna, zabilježile dionice Viktora Lenca i Arenaturista. Dionica pak Podravke pojeftinila je osam kuna, dok je cijena dionica Varaždinske i Riječke banke pala po pet kuna. Na kraju liste gubitnica našle su se dionice Riviere (dvije kune) te Splitske banke (judnu kunu). Na listi je dobitnica vodeće mjesto, s dobitkom od deset kuna, zauzela dionica Istraturista. Dionica Kraša poskupila je 5,9, a Jadran-turista pet kuna. Cijena dionica Dalmatinske i Privredne banke porasla je četiri kune. Dobitak od dvije kune imale su pak dionice Elke i Plave lagune. Na kraju se liste dobitnica, s dobitkom od svega jedne kune, našla dionica Končara. Zahvaljujući padu cijena većine dionica koje čine CROBEX indeks, on se u odnosu na prošli tjedan spustio 37 bodova ili nešto više od četiri posto, potonuvši na 806 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 06. do 09. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 65 70 70 14.500 Ericson-Tesla 225 235 229,90 214.536 Hoteli Rabac 37,51 37,51 37,51 4.051 Istraturist 50 50 50 4.550 Jadran 180 180 180 1.260 Jadranski naftovod 1.200 1.200 1.200 2.400 Končar 59,63 59,63 59,63 2.810.660 Kraš 130 136 130 78.095 Oprema strojevi 30,20 30,20 30,20 541.395 Plavalaguna 930 940 930 65.310 Tankerska plovidba 71 71 71 3.692 TPK Orometal 98,80 98,80 98,80 790.400 PIF Dom 15,51 16,51 16,51 235.737 PIF Expandia 16,85 20,00 20,00 275.384 PIF Pleter 8,46 9,00 8,63 46.955 PIF Slavonski 7,40 8,50 7,80 141.943 PIF Sunce 6,80 7,10 7,10 41.089 PIF Sred. nac. 10,72 11,00 11,00 98.419 PIF Velebit 11,05 12,50 11,55 168.248 5.540.637 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 5,4 milijuna kuna. Aktivno je bilo 19 dionica, pri čemu ih je deset dobilo, dok su četiri izgubile na vrijednosti. Najviše je ovoga tjedna profitirala dionica Končara. Naime, cijena joj je porasla 19,63 kune. Značajnije, deset kuna, poskupila je dionica Istraturista. S dobitkom od sedam kuna, slijedila ju je dionica Kraša. Cijena dionice Ericson-Tesle viša je pak u odnosu na prošlotjednu, 1,9 kuna, a Hotela Rabac svega 51 lipu. I dionice pet PIF-ova ovoga su tjedna dobile na vrijednosti. Najveći je rast cijene, 3,37 kuna ili više od 20 posto, ostvarila dionica Expandia fonda. Cijena dionice Dom fonda porasla je 97 lipa, dok je ona Velebita skočila 51 lipu. Dionice Pletera i Sunca našle su se na kraju liste dobitnica. Naime, cijena je prvoj porasla 31, a drugoj svega deset lipa. Na listi je gubitnica neslavno vodeće mjesto, s gubitkom od 220 kuna ili 55 posto, zauzela je dionica Jadrana. Slijedila ju je dionica Plave lagune s padom cijene od 20 kuna. Dionica pak Arenaturista pojeftinila je devet kuna. Na začelju liste gubitnica našla se dionica Slavonskog fonda. Naime, cijena joj je potonula svega 18 lipa. VIN indeks zadržao se na prošlotjednih 397 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 02. ožujka 09. ožujka Promjena u % Frankfurt/DAX 30 7.945,77 7.949,15 + 0,04 London/FTSE-100 6.432,10 6.532,10 + 1,55 New York/DJIA 10.137,93 9.856,53 - 2,77 Tokyo/Nikkei 20.074,61 19.557,86 - 2,57 U proteklih je tjedan dana na Wall Streetu proteklo kaotično. Sredinom je tjedna Dow Jones indeks zabilježio svoj četvrti najveći dnevni pad u povijesti, čak 374 boda, te zaronio na najnižu razinu u posljednjih gotovo godinu dana ? 9.796 bodova. Tako se indeks njujorške burze ponovno našao u fazi korekcije budući mu je vrijednost bila otprilike 16 posto niža u odnosu na najvišu razinu svih vremena zabilježenu sredinom siječnja ove godine. Inače, fazom korekcija smatra se 10-postotni pad vrijednosti indeksa u usporedbi s najvišom razinom u povijesti. Na tjednoj je pak razini Dow Jones oslabio gotovo 2,80 posto. Sve to reakcija je Burze na upozorenje predsjednika Feda Alana Greenspana. Naime, čelni je čovjek središnje američke banke ponovno istaknuo potrebu uvođenja viših kamatnih stopa kako bi se usporio snažan rast američkog gospodarstva. To se odmah negativno odrazilo na kretanja cijena dionica "tradicionalnog" i financijskog sektora. Jer, naglašavaju analitičari, sve je više ulagača svjesno da će više kamatne stope srušiti cijene upravo tih dionica, dok bi one tehnološke mogle biti pošteđene debakla. Stoga je većina iz portfelja počela "izbacivati" dionice tvrtki "tradicionalnih" sektora. Dodatno je tim vrijednosnicama odmoglo i priopćenje poslovodstva svijetski poznate kompanije "Procter & Gamble" kako će u ovom tromjesečju ostvariti izuzetno loše poslovne rezultate. Krajem se tjedna situacija ipak malo smirila. "Mislim da je reakcija ulagača na vijesti iz kompanije P&G bila pretjerana. Činjenica je kako je to velika kompanija, ali pad cijena njezinih dionica nije trebao sa sobom povući i ostale. Budući su se nakon početne panike mnoge glave ?ohladile?, ulagači su shvatili kako takve dionice ipak ne mogu olako odbaciti", izjavio je tada jedan analitičar. Ipak svi se slažu u jednom. S velikom pozornošću treba pratiti svako statističko izvješće jer upravo ti podaci mogu pomoći u predviđanjima budućih poteza Feda na području monetarne i kamatne politike. Inače, posljednja su statistička izvješća bila vrlo benigna. Riječ je o broju novootvorenih radnih mjesta te stopi nezaposlenosti u SAD-u. Prema podacima Ministarstva rada, u veljači je, izvan sektora poljoprivrede, otvoreno tek 43.000 novih radnih mjesta, prema 206.000 koliko su procjenjivali analitičari. Za isti je mjesec stopa nezaposlenosti bila na razini od 4,1 posto, dok su analitičari predviđali da će se zadržati na ranijih četiri posto. Ovi su podaci kod ulagača izazvali veliko olakšanje jer pokazuju kako trenutačno u američkom gospodarstvu ne jačaju inflacijski pritisci pa se time i umanjuju izgledi da će Fed krajem ovoga mjeseca povećati kamatne stope. To je dodatno potvrdilo i revidirano izvješće o američkoj produktivnosti u posljednjem lanjskom tromjesečju. Ona je naime uvećana čak 6,4 posto, dok su ranija neslužbena izvješća govorila o "samo" pet posto rasta. No, istodobno je cijena rada smanjena neočekivano visokih 2,5 posto, dok su donedavno analitičari predviđali tek jedan posto nižu cijenu rada tijekom četvrtog tromjesečja prošle godine. Loš tjedan i za burzu u Tokiju Burza u Tokiju ovoga tjedna također nije bila uspješna. Nikkei indeks na tjednoj se razini spustio više od 2,50 posto i zaronio ispod psihološki ključnih 20.000 bodova. Osim utjecaja njujorškog tržišta, negativno je poslovanje Tokija posljedica zabrinutosti tamošnjih ulagača. Naime, oni se pitaju da li su nedavna značajna poskupljenja tehnoloških i Internet dionica doista bila opravdana. Trenutačno su mišljenja podijeljena, kažu analitičari. Naime, polovina smatra kako su te dionice precijenjene, dok ostali drže kako još ima mjesta za rast njihovih cijena. Analitičari pritom ističu kako bi se ovakva situacija mogla zadržati još barem tjedan dana. Tek će nakon toga Nikkei dobiti potrebnu snagu za probijanje psihološki ključnih 20.000 bodova. No, i tu ima skeptika. Naime, uskoro će biti objavljeno izvješće o kretanju japanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Mnogi dvoje da će ono ukazati na oporavak gospodarstva "Zemlje izlazećeg sunca", koje se već duže vrijeme nalazi u recesiji. Banke "spasile" europske burze od golemih gubitaka U fokusu europskih ulagača i u posljednjih su tjedan dana bila zbivanja na najvećoj svjetskoj burzi, Wall Streetu. Ulagači su vrlo nesigurni u buduća zbivanja na njujorškom tržištu i nitko nije spreman na veće investicije dok se tamo situacija ne stabilizira, objašnjavaju analitičari. Ipak, europske je burze ovoga tjedna od golemih gubitaka "spasila" vijest o poslovnom spajanju dvije najveće njemačke banke ? Deutsche Bank i Dresdner Bank, čime bi nastala najveća banka na svijetu po vrijednosti imovine. Stoga je na tjednoj razini FTSE ojačao preko 1,50 posto, dok se frankfurtski DAX zadržao na ranijim razinama. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 02. ožujka 09. ožujka Promjena u % Euro/USD 0,9705 0,9619 - 0,88 Euro/JPY 103,81 102,42 - 1,33 USD/JPY 106,94 106,55 - 0,36 Cijena zlata: USD/Unca 02. ožujka 09. ožujka Promjena u % 289,12 289,15 + 0,01 Glavna je "zvijezda" ovotjednog poslovanja na svjetskim deviznim tržištima bio japanski jen. Naime, tečaj je eura u usporedbi s jenom u jednom trenutku zaronio na najnižu razinu od njegova uvođenja ? 100,90 JPY, dok je cijena američkog dolara bila na najnižim razinama u posljednjih pet tjedana - 106,02 jena. No, Bank of Japan (BOJ) ubrzo je reagirala kupovinom dolara pa je jačanje japanske valute zaustavljeno. Na tjednoj je razini tako dolar prema jenu pojeftinio oko 0,30 posto na približno 106,50 JPY, dok je eurov tečaj u usporedbi s japanskom valutom oslabio preko 1,30 posto na oko 102,50 jena. Anaitičari ipak upozoravaju kako posljednja monetarna intervencija BOJ-a vjerojatno neće imati dugotrajniji učinak. Jer ukoliko se njujorško tržište ne stabilizira, ulagači će nastaviti sa "zapostavljanjem" dolara, a time neizravno i eura. Zanimljivo je kako BOJ niti u jednom trenutku domaću valutu nije želio oslabiti kupovinom eura. Naime, donedavno su ulagači špekulirali kako je trenutačno vrlo niski tečaj eura primamljiv središnjoj japanskoj banci, predviđajući da će kupovinom eura BOJ oslabiti jen, ali istodobno dati potporu "ranjenoj" europskoj valuti. Euro je pak ovoga tjedna, osim prema jenu, značajno oslabio i prema dolaru. Riječ je o padu od gotovo 0,90 posto na razinu od 0,96 USD. To je još uvijek reakcija na prošlotjednu odluku Europske središnje banke (ECB) da ključne kamatne stope zadrži na 3,25 posto. Naime, ulagači su vrlo zabrinuti zbog izostanka zajedničke akcije ECB-a i europskih ministara financija na podizanju izuzetno niskog tečaja eura. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 03.03. do 10.03. 2000. Valutai jedinica Tečaj03. ožujka Tečaj10. ožujka Promjenau % Euro 1 7,7373 7,7302 - 0,09 DEM 1 3,9560 3,9524 - 0,09 USD 1 7,9799 8,0272 + 0,59 GBP 1 12,6297 12,6863 + 0,44 JPY 100 7,4697 7,5366 + 0,89 ATS 1 0,5622 0,5617 - 0,09 ITL 100 0,3995 0,3992 - 0,09 CHF 1 4,8161 4,8154 - 0,01 SIT 100 3,8337 3,8261 - 0,19 Na tečajnici HNB njemačka je marka u proteklih tjedan dana ponovno oslabila. No, riječ je o skromnih 0,09 posto. Na vrijednosti je izgubila i većina ostalih valuta. Cijena slovenskog tolara u posljednjih je sedam dana pala 0,19 posto, dok su se tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire spustili 0,09 posto. Švicarski je pak franak tek neznatno izgubio na vrijednosti (0,01 posto). Ostale su valute poskupile. Japanski je jen ponovno bio rekorder. Naime, u posljednjih je dva tjedna njegov tečaj skočio gotovo 7,80 posto. U istom su dvotjednom razdoblju nastavili jačati i američki dolar te britanska funta. Pritom je "zelenbać" poskupio oko 3,60 posto, dok je cijena funte viša oko 2,20 posto. 7. Vlada RH: Vlada o prodaji "challengera", prodaji dionica "Primoštena", strategiji razvoja Hrvatska je Vlada na redovitoj sjednici održanoj u četvrtak, među ostalim, izrazila namjeru prodaje dva zrakoplova tipa "challenger" te kupovine odgovarajućeg višenamjenskog zrakoplova te jednog "canadair". Isto tako, zbog više je nejasnoća za iduću sjednicu odgođena odluka o prodaji dionica turističke tvrtke Primošten pod posebnim uvjetima. Vlada je pokrenula i postupak izrade strategije razvitka - nazvane "Hrvatska u 21. stoljeću", koja bi trebala biti izrađena do konca listopada ove godine. Članovi Vlade suglasni su da dva "challengera" treba prodati, ali su i upozorili na niz nedostataka predložene odluke. Vladina je namjera prodati challenger CL-604 proizveden 1996. za kojega bi se, kako se čulo, na tržištu moglo dobiti 21 milijun dolara te challenger CL-601 iz 1990. koji se procjenjuje na 14 milijuna dolara. Umjesto njih kupio bi se manji "hawker" (osam do deset sjedala) koji bi osim za potrebe državnog vrha bio korišten i za kalibriranje (testiranje instrumenata na aerodromima) te pružanje hitne medicinske pomoći. Uz to, nabavio bi se još jedan, šesti "canadair", koji bi jamčio kvalitetniju zaštitu od požara. Iako je zamjenik premijera Goran Granić objasnio da je riječ tek o pismu namjere o prodaji i kupovini zrakoplova, većina je ministara zatražila da se to temeljitije obrazloži i dokumentira. Upitali su i na temelju kojih elemenata je za posrednika u tom poslu izabrana tvrtka "Jet Aviation" iz Basela, a ministar obrane Jozo Radoš upitao je zašto bi baš on trebao potpisati ugovor s tom tvrtkom. "Nisam u stanju preuzeti odgovornost samo na temelju obrazloženja stručnjaka, ali netko mora svojim potpisom stati iza toga", kazala je potpredsjednica Vlade Željka Antunović. Zatražila je detaljnije podatke o tvrtki iz Basela, o kojoj je rečeno da je već surađivala s ranijim vladama te da je riječ o vodećoj tvrtki za te poslove. Vlada je na kraju odlučila tek iskazati svoju namjeru prodaje dvaju "challengera" i kupnji manjeg zrakoplova i "canadaira", a odluku o provedbi toga trebaju pripremiti ministarstva obrane, unutarnjih poslova, prometa i financija. Zbog nejasnoća vezano za raniji natječaj i rokove, Vlada je za iduću sjednicu odgodila odluku o poništenju ranijeg i raspisivanju novog natječaja za prodaju dionica turističkog poduzeća Primošten. Naime, iako se pred Vladom u četvrtak našla takva odluka, ministrica turizma Pave Župan Rusković izvijestila je kako je "15- ak minuta" prije Vladine sjednice dobila informaciju da još nekoliko dana traje rok za mogući potpis ugovora s ponuditeljima iz prvog natječaja. Naime, 30. prosinca prošle godine Hrvatski fond za privatizaciju ponudio je nacrt ugovora Stjepanu Varošancu i Candidusu Corteliusu, ali taj ugovor još nije potpisan. Kako rok za potpis još nije prošao, Vlada se našla pred dvojbama - čekati da rok istekne, donijeti odluku o poništenju bivšeg natječaja i raspisivanju novog ili pak između ponuđača još nakon prvog natječaja izabrati najpovoljnijeg. Kako je rečeno tijekom sjednice, izrada strategija podijeljena je u tri faze - do 30. travnja pozvale bi se znanstvene institucije i pojedinci te tvrtke i udruge da daju ideje; do 31. srpnja pripremila se podloga za izradu strategije; a u trećoj fazi (do 31. listopada) povjerenstvo u kojem bi bili znanstvenici i predstavnici ministarstava izradilo bi dokument. Vlada donijela odluku o uvjetima korištenja službenih automobila... Hrvatska je Vlada na zatvorenom dijelu sjednice održane u četvrtak, u sklopu svoga programa smanjenja troškova državne uprave, donijela Odluku o uvjetima korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, redovitih zrakoplovnih linija, sredstava reprezentacije, te sredstava za službena putovanja. Kako je priopćeno, tajnikom Ureda predsjednika Vlade imenovan je Igor Rađenović, a dosadašnja tajnica Andreja Ribarić imenovana je zamjenicom tajnika toga ureda. Vlada je razriješila dosadašnje pomoćnice ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Miricu Županić i Katicu Hrkać Tkalčec, dosadašnje pomoćnike ministra gospodarstva mr. Krunu Kovačevića, Kažimira Vardu i dr. Milana Čuvala, te pomoćnika ministra znanosti i tehnologije prof.dr. Zdenka Biđina. Razriješeni su predsjednici i članovi upravnih vijeća javnih ustanova Nacionalni park "Brijuni" i Nacionalni park "Plitivička jezera", stoji u priopćenju. Prihvaćen prijedlog državnog proračuna za ovu godinu Hrvatska je Vlada u subotu prihvatila prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, u iznosu od 48,3 milijarde kuna. To će biti nominalno jedan do dva posto manje od prošlogodišnjeg proračuna, ali realno znatno više jer se predviđa vraćanje barem 3,6 milijardi kuna državnih dugova. Proračun predviđa i smanjenje plaća korisnicima državnog proračuna za pet posto, izvijestio je novinare predsjednik Vlade Ivica Račan nakon subotnje cjelodnevne zatvorene Vladine sjednice. Prijedlog proračuna na sjednici je prihvaćen jednoglasno, a nakon korekcija i dopuna, danas će biti upućen Hrvatskom državnom saboru. Planiranih je 48,3 milijardi kuna rashodna strana proračuna. Planirani je manjak konsolidiranog proračuna 1,3 milijarde kuna, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. Ovogodišnji su proračunski rashodi nominalno manji od prošlogodišnjih, a u zadnjih 20-tak godina nije zabilježen slučaj da je neka država imala nominalno niži proračun, kazao je. Među Vladinim načelima u izradi proračuna, premijer Račan istaknuo je načelo smanjenja potrošnje, odnosno njeno usklađenje s onim što se stvara, tj. s čime se stvarno raspolaže. Proračun preuzima i obvezu vraćanja dospjelih dugova od barem 3,6 milijardi kuna, a ta se sredstva pretežno vraćaju gospodarstvu. Predviđeno je i smanjenje poreza, znači prihodne strane, čime se također želi pridonijeti rasterećenju gospodarstva i stimuliranju gospodarskog razvoja, rekao je Račan. Dodao je da se u planiranju proračuna vodilo računa i o tome da se teška socijalna situacija ne pogoršava. Račan je posebice istaknuo kako je pretpostavka za ostvarenje proračuna "radikalno kresanje svih nepotrebnih režijskih i drugih troškova", a najavio je i otvorenost za sve prijedloge štednje. Također, planira se smanjenje plaća korisnicima državnog proračuna za pet posto. Vladino načelo u predlaganju proračuna bilo je i "jačanje razvojne komponente proračuna, odnosno i u ovim vrlo teškim financijskim i gospodarskim okolnostima, povećanje sredstva za znanost, obrazovanje, kulturu", rekao je Račan. Dodao je da će se i drugim sredstvima, posebno izravnim ulaganjima, jačati gospodarstvo. "Ostaje nam vjerovati da ćemo u raspravi do prihvaćanja proračuna u Saboru obraniti ta načela u korist vlastite stabilnosti i razvoja te što je prije moguće izlaska iz gospodarske, financijske i socijalne krize", kazao je Račan. Napomenuo je i da je Vlada proračun pripremala u teškoj situaciji - s vanjskim dug države večim od devet milijardi dolara, unutarnjim dugom od otprilike devet milijardi kuna te s najmanje 15 milijardi kuna državnih jamstava, od kojih će većina pasti na teret proračuna. "U tim okolnostima ova Vlada i Sabor u novom sazivu moraju pokazati uspješnost", rekao je Račan. Ovogodišnji državni proračun Hrvatski državni sabor mora prihvatiti do konca ovog mjeseca, do kada je na snazi Odluka o privremenom financiranju javnih izdataka u razdoblju 1. siječnja - 31. ožujka. 8. Podrška međunarodnih financijskih institucija zavisi od poteza Vlade Prijedlog ovogodišnjeg državnog proračuna RH sa ukupnim rashodima od 48,3 milijarde kuna, što je za oko milijardu kuna manje nego za godinu prije, potez je hrvatske Vlade koji će zasigurno pozdraviti međunarodne financijske institucija. Prema dosadašnjim najavama njihovih predstavnika Hrvatska bi ove godine mogla računati na znatna financijska sredstva iz tih izvora. No, svi su predstavnici međunarodnih financijskih institucija suglasni u tomu da je u Hrvatskoj ponajprije nužno provesti duboke strukturne reforme kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i potaknuo gospodarski rast. Od hrvatske se Vlade očekuje zauzdavanje javne potrošnje na svim razinama, održavanje niske stope inflacije, reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, ubrzanje privatizacijskog procesa, veće bavljenje sektorom bankarstva i dr. Iznosi na koje bi Hrvatska mogla računati još uvijek nisu poznati. Kako je to prilikom svog nedavnog posjeta Hrvatskoj kazala direktorica Svjetske banke za Hrvatsku i Albaniju Arntraud Hartmann, ne postoji čvrsta "vreća" novca koju Svjetska banka namjenjuje nekoj zemlji. Iznos sredstava koji će odobriti ponajprije ovisi o rejtingu pojedine zemlje kao i njezinoj spremnosti da se sa Svjetskom bankom dogovara o pojedinim projektima i zajmovima. Svjetska banka spremna je podići iznos sredstava planiran za Hrvatsku u ovoj godini, uz uvjet da to zatraži Vlada RH, ali i da je program reformi zdrav, tj. da doprinosi razvoju gospodarstva Hrvatske, kazala je Hartmann. Hrvatska se nalazi na svojevrsnoj "crnoj" listi u pogledu prekomjerne javne potrošnje. Nastavak u istom smjeru bio bi fiskalno neodrživ i gušio bi gospodarstvo u Hrvatskoj, smatraju i u Svjetskoj banci. Primjerice, sredstva koja se prikupe iz doprinosa ne mogu pokriti isplate mirovina što iziskuje posezanje u proračunska sredstva, a slična je situacija i u zdravstvu. Svjetska banka spremna je dati podršku i nacrtu sistema socijalne zaštite kako bi se izbjegli problemi koje bi reforma mogla proizvesti, primjerice rast nezaposlenosti prouzrokovan najavljenim valom stečajeva. Visoka predstavnica Svjetske banke za svoga je posjeta Hrvatskoj razgovarala s predstavnicima Vlade o restrukturiranju i privatizaciji u sektoru energetike, velikih poduzeća, brodogradnje kao i mogućnostima privatizacije u turističkom sektoru. Pritom je stajalište Svjetske banke da će se u budućnosti Banka sve manje baviti ulaganjima u navedene sektore jer će se za njih postići veći interes ostalih stranih investitora i međunarodnih institucija. Inače, Grupacija Svjetske banke Hrvatskoj je od 1993. godine odobrila 847 milijuna američkih dolara kredita za 22 projekta. Riječ je o različitim projektima, od potpore razvoju vodoprivrede u Istri i reforme zdravstvenog sustava, do restrukturiranja željeznice i razvoja tržišta kapitala. Lani je primjerice Svjetska banka Hrvatskoj odobrila zajam za Projekt zdravstvenog sustava u iznosu od 29 milijuna dolara, kojemu je cilj poboljšati primanje primarne zdravstvene zaštite. Još početkom prošle godine odobren je zajam Hrvatskim željeznicama u visini 101 milijun američkih dolara namijenjen modernizaciji Desetog koridora, koji se u Hrvatskoj u dužini od 330 kilometara proteže od Savskog Marofa na zapadu do Tovarnika na istoku zemlje. Dakle, posudbe Svjetske banke do sada su uglavnom bile usredotočene na infrastrukturu (58 posto od ukupnog iznosa sredstava), financijski sektor i poduzeća (21 posto), poljoprivredu i šumarstvo (15 posto) te zdravstvo (šest posto), dok je pomoć Međunarodne financijske korporacije Svjetske banke IFC uglavnom bila usmjerena na bankarski i prerađivački sektor. Ubuduće će se ICF više preusmjeriti na pomoć razvoju privatnog sektora i privatizaciju. U dokumentu Svjetske banke "Project portfolio in Croatia" stoji kako su projekti koje je potpomogla Svjetska banka ocijenjeni zadovoljavajućim ili visoko zadovoljavajućim te da je njihova implementacija bila dobra. Tek dva investicijska projekta, po procjeni iz Svjetske banke zaostaju, a riječ je o vodooprskrbi Istre, koja se proteže još od prije priznavanja samostalne Hrvatske te Projektu restrukturiranja i modernizacije željeznica, započetog lani. Prema mišljenju Svjetske banke i korištenje njezine tehničke pomoći u tekućim projektima bilo je efektivno, posebice u pripremanju reformi u financijskom sektoru kao i u privatizacijskom programu i mirovinskoj reformi. Čak i u doba kada je manje intenzivno posuđivala od Svjetske banke, u Hrvatskoj je korištena bančina tehnička pomoć. Nedavno su u Hrvatskoj boravili i predstavnici MMF-a koji su sa predstavnicima nove Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB) razgovarali između ostaloga i o mogućem odobravanju novog stand-by aranžmana Hrvatskoj. Jedna od mogućnosti za dobivanje novih sredstava je i Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Donatorska konferencija Pakta o stabilnosti trebala bi se održati koncem ožujka. 9. D&B: Poboljšanje političkog okružja, no isti rejting za Hrvatsku Ne podcjenjujući političke promjene u Hrvatskoj, Dun&Bradstreet (D&B), jedna od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete, ostaje oprezna pri ocjenjivanju hrvatskog poslovnog rejtinga. Tako je D&B u izvještaju za ožujak Hrvatskoj dodijelio i dalje isti rejting DB5b, koji je nepromijenjen već više od godinu dana. S tom ocjenom Hrvatska je i dalje na devetom mjestu na listi 24 zemlje srednje i istočne Europe po poslovnom riziku. Na toj su ljestvici, kao najbolje, i dalje prve Mađarska i Slovenija s ocjenom DB3a, dok su uvjerljivo posljednje Albanija i SR Jugoslavija s ocjenom DB7. U svom ožujskom izvještaju D&B napominje kako se okružje rizika ulaganja u Hrvatsku poprilično promijenilo nakon rezultata početkom godine održanih parlamentarnih te potom i predsjedničkih izbora. Na rezultate izbora, odnosno na politički obrat u Hrvatskoj, međunarodna je zajednica već odgovorila određenim obećanjima te je iskazala, ističu iz D&B-a, značajan interes za Hrvatsku. D&B pritom navodi primjer Slovačke, napominjući kako bi poteškoće koje je u Slovačkoj doživjela koalicija nakon preuzimanja vlasti poslije Meciarove vlade, mogle bi biti usporednice i za Hrvatsku. Europska je unija u slučaju Slovačke čekala 15 mjeseci nakon tamošnje promjene vlasti te je tek onda pozvala tu zemlju da pristupi pregovorima o zbližavanju s EU. Stoga se, po mišljenju D&B-a, nade hrvatskih dužnosnika o ovogodišnjem priključivanju Hrvatske listi zemalja koje pregovaraju s EU čine preoptimističnim. Iz D&B-a su početkom siječnja najavili kako je Hrvatska stavljena na razmatranje za dodjelu boljeg kreditnog rejtinga. No, kako su tada napomenuli analitičari D&B-a, poslovni će se rizik za strane ulagatelje u Hrvatskoj smanjivati u onoj mjeri u kojoj će nova hrvatska Vlada provoditi potrebne promjene. 10. Raiffeisenbank i dalje u utrci za Varaždinsku banku Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) i dalje želi preuzeti Varaždinsku banku. Ponude za kupnju iznad 10 posto dionica Varaždinske banke Hrvatskoj su narodnoj banci na odobrenje uputili RBA i Zagrebačka banka. U priču o preuzimanju uključio se i Nadzorni odbor Varaždinske banke, koji ističe da će bez njihovog odobrenja preuzimanje smatrati neprijateljskim. Očekuje se da će sve biti riješeno do 15. travnja, kazao je na danas održanoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović. Na upit je odgovorio kako RBA ne kupuje na otvorenom tržištu dionice Varaždinske banke. Ujedno je napomenuo da će RBA - ukoliko joj ne uspije namjeravano preuzimanje - odlučiti hoće li pokušati preuzeti neku drugu od hrvatskih banaka srednje veličine ili se pak odlučiti za organski rast odnosno povećanje tržišnog udjela na hrvatskom bankarskom tržištu. To bi se obavilo dokapitalizacijom tj. udvostručenjem sadašnjeg iznosa kapitala, rekao je Adrović. Član Uprave Michael Mueller istaknuo je da u obzir dolazi samo unos kapitala od strane matične austrijske banke. O trendu smanjenja kamatnih stopa u bankarskom sektoru, Adrović je kazao kako u RBA kamatne stope iz bilance na čiste kunske kredite prema poduzećima trenutačno iznose 15 posto. Prosječna kamatna stopa na kunske kredite s valutnom klauzulom je 10,4 posto za kratkoročne i 10,9 posto na dugoročne kredite, rekao je Adrović dodavši kako i te kamatne stope smatra previsokima. RBA poslovnu je 1999. godinu završila uspješno, povećavši aktivu čak 50 posto u odnosu na godinu ranije, tj. na tri milijarde kuna. Dobit nakon oporezivanja povećana je 17,2 posto i iznosila je 59,3 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi iznosili 256,76 milijuna kuna, što je povećanje od 27,5 posto. RBA je prva financijska institucija u Hrvatskoj koja je objavila rezultate i revidirana financijska izvješća o lanjskom poslovanju, a koje je potvrdila ugledna međunarodna revizorska tvrtka KPMG. Štednja građana rasla je 69 posto, i krajem prošle godine iznosila 647 milijuna kuna. Banka je zadržala vodeći položaj u kreditima za kupnju automobila. Od ukupno stanovništvu isplaćenih 27.159 kredita, koji su krajem 1999. iznosili ukupno 787 milijuna kuna, 64 posto otpada na te kredite. Značajan plan na razini Grupe u 2000. je osnivanje mirovinskog fonda. Aktiva bi se u 2000. trebala povećati za najmanje 20 posto, a time i plasmani pa se očekuje rast dobiti 33 do 34 posto. No, rast u svakom slučaju ovisi i o tomu hoće li se realizirati najavljeno preuzimanje jedne banke, napominju u Upravi RBA. Adrović je najavio upućivanje prijedloga drugim vlasnicima bankomatske mreže u Hrvatskoj za ujedinjavanjem i objedinjavanjem ponude kako bi bankomati i njihove usluge bili dostupni širokom broju građana i korisnika. Na današnjoj konferenciji za novinare predstavljen je i prvi broj dvomjesečnika Novosti Raiffeisen Grupe u kojemu će se objavljivati najvažniji događaji vezani uz poslovanje, novitete i širenje Raiffeisen Grupe u Hrvatskoj. 11. Od 20. ožujka u Crobex-u dionice Riječke banke i Riviere Holdinga U indeks Crobex Zagrebačke burze uvrstit će se i dionice Riječke banke i Riviere holding, a Crobex sa novim sastavom računat će se od 20. ožujka. Tako će od toga dana u sastavu Crobexa biti dionice Kraša, Varaždinske banke, Plave lagune, Podravke, Plive, Riječke banke, Riviere holdinga i redovne dionice Zagrebačke banke, izviješćeno je sa Zagrebačke burze. Sukladno odredbama Odluke o indeksu Crobex Zagrebačke burze d.d. od 11. veljače ove godine, Komisija za indeks na svom je sastanku održanom u petak, 3. ožujka, izvršila reviziju Crobexa-a. Ona je izvršena na osnovu podataka o trgovanju u razdoblju od 1. rujna prošle godine do 29. veljače ove godine. Sve su dionice zadovoljile uvjete za ostajanje u Crobex-u. Dodatno, dionice Riječke banke i Riviere holdinga nalaze se među prvih 25 posto dionica rangiranih prema broju trgovinskih dana pa se sukladno odredbama za uključivanje i isključivanje dionica iz Crobex-a uključuju u Crobex. Kako su istaknuli na Burzi, promjena sastava Crobex-a dogodit će se nakon završetka trgovine 17. ožujka ove godine što znači da će se Crobex računati s novim sastavom od 20. ožujka ove godine. 12. Statistika Manjak lanjskog proračuna 2,5 milijarde kuna - Hrvatski državni proračun prošlu je godinu završio je deficitom većim od 2,5 milijarde kuna, što je najveći manjak zabilježen u posljednjih nekoliko godina. Po preliminarnim podacima Ministarstva financija u 1999. godini prikupljeno je ukupno 46,32 milijarde kuna prihoda državnog proračuna, što je 5,7 posto više nego u godini ranije ili 96,7 posto od planiranog iznosa. Istodobno, ukupni su rashodi državnog proračuna u prošloj godini iznosili 48,88 milijardi kuna, što je 14,9 posto više nego u 1998. odnosno predstavlja 99,1 posto planiranih sredstva. Proizlazi da je zabilježen manjak ukupnih rashoda nad prihodima od 2,56 milijardi kuna. Za pokriće tog manjka uglavnom su korišteni dugoročni inozemni krediti od Chase Manhattan International (574 milijuna kuna), Dresdner banke (573,5 milijuna kuna) i Svjetske banke (571,5 milijuna kuna). Izdane su i euro-obveznice denominirane u euru i japanskim jenima u iznosu od ukupno četiri milijarde kuna. Na zabilježeni rast prihoda državnog proračuna najviše je utjecao porast kapitalnih prihoda, a što je najvećim dijelom rezulat prodaje 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT) Deutsche Telekomu. Od ukupno ostvarenih 6,3 milijarde kuna kapitalnih prihoda (što plan premašuje za devet posto), 6,08 milijardi kuna dolazi od privatizacije, što je 10,8 posto više od planiranog. Porezni su prihodi iznosili 38,32 milijarde kuna, tj. bili su četiri posto manji nego u prijašnjoj godini. Kako se ocjenjuje u mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija posljedica je to sveukupnog pada gospodarske aktivnosti, neadekvatne razine porezne discipline koja je usko povezana s problemom nelikvidnosti te, tek manjim dijelom, promjena u poreznom sustavu. Prihod od PDV-a iznosio je 19,83 milijardi kuna ili dva posto manje nego u 1998. ili 95 posto planiranih prihoda za tu vrstu poreza. Istodobno, od trošarina je prikupljeno 6,01 milijardu kuna ili 4,2 posto više nego u godini prije, dok je od poreza na dohodak ostvareno 4,57 milijardi kuna (sedam posto manje nego u godini prije), a od poreza na dobit 2,36 milijardi, što predstavlja smanjenje od 3,9 posto u odnosu na 1998. godinu. Na rashodnoj su strani proračuna najveći međugodišnji rast zabilježili transferi (55,1 posto) te kapitalni rashodi (36,8 posto na 8,9 milijardi kuna). Ukupne subvencije i tekući transferi iznosili su 14,28 milijardi kuna (ili 38,9 posto više), od čega na transfere izvanproračunskim fondovima otpada 10,27 milijardi kuna, što je međugodišnji rast od 71,7 posto. Od toga je za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) transferirano 6,3 milijarde kuna (77,4 posto više nego u 1998.) te za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) 2,4 milijarde kuna (54,6 posto više). Rast od 12,8 posto u odnosu na godinu prije zabilježili su rashodi za plaće i doprinose korisnicima proračuna, koji su ukupno iznosili 14,69 milijardi kuna. Rashodi za ostale kupovine dobara i usluga smanjeni su 23,1 posto na 7,39 milijardu kuna. Rezultat ovakvog ostvarenja prihoda i rashoda državnog proračuna u 1999. godini, napominje se u publikaciji Ministarstva financija, ukupni je manjak od 2,56 milijardi kuna. U propračunu se iskazuje tekući višak od 1,53 milijarde kuna, a pod tekućim se viškom podrazumijeva višak tekućih prihoda (prihodi od poreza, trošarina, carina i raznih naknada) nad tekućim rashodima (plaće i doprinosi, kupovina dobara i usluga, subvencije i ostali transferi). Međutim, upravo kretanje tekućeg viška najbolje ilustrira problem fiskalne politike u prošloj godini, upozorava se u publikaciji koju priprema i izdaje Uprava za makroekonomske analize i prognoze Ministarstva financija. Naime, unutar kapitalnih rashoda, a ne tekućih izdataka, knjiženi su i transferi izvanproračunskim fondovima za otkup potraživanja. Isključivanjem ove vrste transfera iz kapitalnih rashoda postaje jasno da je u 1999. godini ostvaren i tekući manjak u iznosu od 548,5 milijuna kuna, čime se fiskalna politika, zaključuje se, približila zoni neodrživosti. 13. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u ožujku Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banke/štedionice kamatna stopa ----------------------------------------------- Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarsko kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 1,50 Raiffeissen banka 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba-Pomorska banka Split 2,00 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------ Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 14,00 Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Istarska banka 8,00 9,00 11,00- 13,00- 13,00- 13,00- 12,50 14,50 14,50 14,50 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 10,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 ZABA-Pomorska banka Split 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00-6,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,50 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,25 Zaba- Pomorska banka Split 1,25 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 4,50- 6,00- 7,00- 8,00- 9,00- 9,00- 5,00 7,50 8,50 9,50 10,00 10,00 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -