NJ 9.III.-FAZ-AUSTRIJA I EU

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 9. III. 2000. 'Čime smo to zaslužili?' "Dan za danom novi udarci. Ne 's lepezom po licu' kao u opereti. To su ciljane pljuske koje moraju podnijeti politika, grane gospodarstva, znanost i građani Austrije otkako je u Beču na vlast došla vlada koja je posvuda proglašena 'istočnim grijehom'. Ideologijski motivirani prijezir nove austrijske vlade od 14 drugih država članica EU plodno je tlo na kojemu bujaju akcije koje se doimaju bizarnima. Čak i imenovanom predsjedniku oporbenih austrijskih socijaldemokrata (SPOE) Gusenbaueru, natjecanje u sankcijama smeta - pri tomu je njegova stranka na početku bila osumnjičena da joj izopćenje koalicije stvorene od Pučke stranke (OEVP) i slobodara (FPOE) donosi više od potajne radosti. Otkako je Gusenbauer najavu francuskih i ponajprije belgijskih ministara nazvao 'nelegitimnom', željeli su nastaviti napade do rušenja bečke vlade, govori se čak o 'udruživanju', o zajedničkoj obrani. Gusenbauer je poslije velikog skupa protiv nove vlade na bečkom Heldenplatzu na kojem je sudjelovao kao i bivši kancelar i sadašnji predsjednik stranke Klima, ubrzo spoznao da bi se raspoloženje među austrijskim stanovništvom brzo moglo okrenuti protiv SPOE-a. Ne baš fino izbrušeni bruxelleski vrhovi protiv svega prepoznatljivo austrijskoga, pariške uvrede, topovska paljba iz Lisabona, berlinske nibelunške zakletve u stajalište EU-a protiv Austrije - između Železnoga i Bregenza nije dobro primljeno. Odbijanje nekih bruxelleskih vozača taksija da prevoze Austrijance, pozivi da se stave u mirovanje partnerstva s austrijskim gradovima i općinama kao i razmjena učenika i studenata, otkazani kongresi, zamrznuti istraživački kontakti, odbijene gostujuće profesure i počasni doktorati - to je previše i za budućeg predsjednika SPOE-a, koji usporedno sa saveznim predsjednikom Klestilom obavlja nastupne posjete Povjerenstvu EU- a. Od vrhunskih austrijskih vinogradara američki su uvoznici čak u znak 'political correctness' tražili pismene izjave da nisu ni nacisti ni neonacisti i da s takvima ne održavaju veze. Ako je Gusenbauer imao nakanu nastupiti u Bruxellesu kao 'predstavnik druge Austrije', od toga je tako brzo odustao kako je brzo progledao. Pogled na aktualni demoskopski nalaz kao i u stupce pisama čitatelja u austrijskim novinama bio je dostatan da se shvati široko rašireno neraspoloženje. Ni Gusenbauer ne zaobilazi 'glas naroda' koji se nigdje ne odražava djelotvornije nego u listu 'Kronen Zeitung' kojega su lijevi iz njegove stranke do sada crnili: 'Samo u vladama EU-a sjede huškači', takav je naslov nedavno objavio list, te: 'Stanovništvo Europe na našoj je strani'. Mjere četrnaestorice vladaju u Austriji jednako javnim i objavljenim mišljenjem kao što se razilaze mišljenja o tomu da li i u kojoj mjeri štete vladi i zemlji - ili čak koriste. U krčmama različite vrste mladoga vina ubrzavaju razmišljanja o tomu hoće li se moći održati vlada Schuessel/Riess-Passer. U kavani se dame odane bridgeu koje se inače dosađuju nad mirisom kave, uzrujavaju zbog toga što donosi iznenadno Haiderovo povlačenje s mjesta predsjednika FPOE-a. Na opernom balu predmet šaputanja u balskoj dvorani ove sezone nije bila oprava podpredsjednice vlade, nego pitanje bi li gospođa Riess-Passer doista mogla poći Haiderovim stopama. Čak i oni poluodrasli iz 'računalskog naraštaja' koji ne sudjeluju u prosvjedima nego se zajedno s roditeljima na hofburškom 'vjenčiću' glasovite plesne škole Elmayer uljudno povijaju u plesnom koraku, poslije poloneze posvećuju se pitanju hoće li Schuesselovoj vladi koristiti ako Haider iziđe iz mode. Kud god da se dođe, svaki razgovor ubrzo neizbježno skrene na politiku. I kad se nekog sretne, pita se: čime smo to zaslužili? Nismo li prihvatili stotine tisuća izbjeglica? U odnosu na stanovništvo - ne živi li u Austriji više stranaca nego u drugim državama EU-a? Zašto to pogađa malu Austriju dok četrnaestorica kleče pred Rusijom? Zašto nas se optužuje za rasizam, dok drugdje pale domove za azilante i tjeraju useljenike? Zašto? Zbog čega? Pitanje za pitanjem. Odgovori? Ustrajati! Ostati na okupu! Pogotovo sada! Ne ćemo dopustiti da nam diktiraju kad biramo tko će nam vladati! U Italiji su na okupu da bi se obranili od napada izvana. Čak i Finija koji je slavio Mussolinija, bivši komunist D'Alema štiti od Schroederovih optužaba. 'U Austriji postoji latentno nepovjerenje prema EU i treba se bojati da će se ono još povećati', prognozirao je šef instituta za istraživanje mišljenja 'Imas', Kirschhofer, neposredno poslije reakcije četrnaestorice na sastavljanje vlade u Beču. Lani bi 63 posto ispitanih reklo da se Austrija mora 'u nekim stvarima previše ravnati po propisima iz Bruxellesa', svaki drugi držao bi vrlo važnim 'da vlastima EU-a u Bruxellesu ne dopustimo da previše izvoljevaju'. 'Zabrinutost da će izgubiti suverenost, sada će se zacijelo pojačati', isto tako osjećaj 'ovisnosti' o EU, rekao je Kirschhofer. Iz svega toga moglo bi uslijediti da se izmijeni do sada unatoč nepovjerenju načelno pozitivno i konstruktivno raspoloženje Austrijanaca prema EU. Ipak je 1999. u jednom ispitivanju mišljenja 48 posto zastupalo mišljenje da je članstvo Austrije u EU 'vrlo važno' ili barem 'važno'. Kirschhoferovo nepovjerenje se, izgleda, potvrđuje. Većina Austrijanaca drži sankcije EU-a poslije stvaranja vlade nepravednima. I broj skeptika prema EU u protekla je četiri tjedna primjetno narastao. To proizlazi iz ispitivanja instituta 'Spectra', objavljenog u utorak, koje je između 9. i 25. veljače ispitalo reprezentativni prosjek od tisuću osoba iznad 15 godina. 61 posto od njih držao je reakciju EU-a na crno-plavu vladu 'pretjeranom', 17 posto odgovorilo je 'djelomično' na pitanje jesu li sankcije opravdane. Samo dvanaest je posto bilo mišljenja da je postupak 'opravdan'. Zbog najnovijeg razvitka svega je još 36 posto ispitanih pristup EU-u držalo 'ispravnim' (1998. bilo ih je 44 posto), 42 (prema 31 posto 1998.) drži ga 'pogrješnom odlukom'. Udio onih koji vjeruju da je pristup EU-u Austriji donio 'više koristi' pao je s 20 posto iz 1998. na svega 13 posto, udio onih koji vide 'više štete' popeo se s 31 na 37 posto. Međutim, kao i prije dvije godine, 35 posto bilo je mišljenja da će 'koristi i štete biti u ravnoteži'. Postoje ispitivanja koja te rezultate relativiziraju: u ispitivanjima mišljenja 'Socijalno-znanstvenog studijskog društva' u suradnji s Austrijskim društvom za europsku politiku, tri četvrtine ispitanika izjasnile su se za ostanak u EU. Samo je 17 posto zagovaralo povlačenje iz EU-a" - piše Reinhard Olt.