US 9. III. IHT PFAFF O KOSOVU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 9. III. 2000. Vijesti s kosovsko-srpske granice su loše "Nešto potencijalno veoma neugodno dozrijeva na granici između Kosova i Srbije", piše William Pfaff. "Slobodanu Miloševiću sukobi odgovaraju, a stanje na Kosovu ne drži konačnim. U najboljem slučaju, on želi povlačenje NATO-a. U najgorem, želi podjelu Kosova, sa srpskim nadzorom na sjeveru, gdje su privredni izvori i glavni spomenici srpske kulture. OVK, službeno raspušten ali zapravo glavna politička sila na Kosovu, želi potpunu neovisnost Kosova očišćenog od preostalih srpskih stanovnika i pokušava pripojiti susjednu regiju Srbije u kojoj uglavnom žive Albanci. Može se s pravom pretpostaviti da OVK ima planove i u uglavnom albanskom dijelu Crne Gore. Politika saveznica u NATO-u ostaje krajnje zbrkana, unatoč tomu što je ona danas usklađena u sklopu UN-ova programa uspostave multietničke demokracije na Kosovu. Dugoročno postoji neizvjesnost i nekakvo tiho neslaganje o pitanju treba li Kosovo reintegrirati u Jugoslaviju poslije Miloševića ili bi ono trebalo postati neovisno. Reintegracija vjerojatno nije politički realističan cilj, nakon onog što se dogodilo. Neovisnost bi bez sumnje ojačala iredentizam 'velike Albanije', stvar koja je već naišla na odobravanje u krugovima kako Kosova tako i same Albanije, a podrazumijeva bolne posljedice za mir u regiji. Neovisnost bi također ponovno potaknula srpski iredentizam, koji bi bez sumnje trajao desetljećima. Između Sjedinjenih Država i njezinih saveznica postoje napetosti o pitanju europskog zaostajanja u isplati obećanih fondova te slanju civilne policije i drugog osoblja za podupiranje UN-ove vlade i obnove Kosova. Europska unija obećala je oko 45 milijuna dolara za ovogodišnji UN-ov kosovski proračun, i 340 milijuna dolara za obnovu. No čelnik UN-a na Kosovu, Bernard Kouchner, kaže da njegova misija 'jedva opstaje' zbog nedostatka novca. Konačno, potrebno je postaviti pitanje što će Sjedinjene Države učiniti izbiju li ozbiljne borbe između Albanaca i Srba u jugoistočnoj Srbiji - veoma blizu američke zone na Kosovu, s mogućnošću da se one prošire na to područje. U tom dijelu Srbije, koji neki kosovski Albanci zovu 'istočno Kosovo', živi mnogo Albanaca. Zapovjednik NATO-a na Kosovu njemački general Klaus Reinhardt kritizirao je nesposobnost američkih snaga da potpuno osiguraju tu granicu kako bi sprječili Albance da napadaju ciljeve unutar razvojačene zone u Srbiji. Naoružani Albanci viđeni su kako se uvježbavaju u razvojačenoj zoni, na vidiku stražarskih tornjeva na kojima rade Amerikanci. Srpska vojska ne bi smjela ulaziti u tu zonu, no srpska razvojačena policija u području snažno je pojačana i sukobljava se s gerilcima koji se uvlače s Kosova. Na Kosovu, kao i u Bosni, američke snage djeluju iz utvrđenih logora, izlazeći uglavnom samo radi ophodnje u vozilima. Takva politika sprječava kopnene operacije potrebne da bi se nadzirala granica na teškom terenu. Prioritet američke misije ostaje 'sigurnost snaga' odnosno zaštititi sebe, a u praksi to znači nespremnost na misije u kojima postoji rizik od žrtava. Primjer za to je krvavi događaj potkraj veljače, kad je američko pojačanje KFOR-ovim vojnicima u podijeljenoj Mitrovici povučeno iz akcije pretraživanja oružja u srpskom dijelu grada, jer su ljudi na njih bacali cigle i snježne grude. Nakon toga sramotnog povlačenja slijedio je Pentagonov nalog u kojem se službeno odbija američki povratak u Mitrovicu, u kojoj general Reinhardt želi internacionalizirati nazočnost KFOR-a. Grad leži u francuskoj zoni, a Albanci kritiziraju Francuze i druge da su skloni Srbima, kojima su dopustili da podijele grad. Beograd manipulira sukobom u Mitrovici kako bi održao radikalizirano stanje i srpski utjecaj u području u kojemu još žive Srbi. Ilegalni OVK pokušava, napadima i zastrašivanjem, izgnati te Srbe s Kosova. OVK također očigledno planira prekogranične upade u Srbiju kako bi izazvao srpsku osvetu ili pokušaj progona albanskog stanovništva preko granice u američku zonu. Izbjeglice i borbe između albanskih i srpskih snaga u blizini ili unutar američke zone mogli bi donijeti napade na Amerikance - kako bi ih se uvuklo u borbu ili prognalo iz područja. OVK bi profitirao od ponavljanja onoga što se dogodilo prošle godine kad je NATO-ova intervencija zapravo predala Kosovo OVK-u. Srbi bi željeli poniziti Sjedinjene Države i Americi nanijeti dovoljno žrtava da napusti Kosovo ('još jedna Somalija'), ostavljajući NATO u neredu, a Europljane nespremne ili nesposobne da samostalno djeluju i osiguraju situaciju. Zaista sumoran scenarij, iako postoje i drugi. No to nije, mislim, potpuno nemoguć scenarij, i s njim će biti veoma teško izići na kraj. Prvi nužni korak je da Washington i NATO narede vodstvu OVK-a da s ovakvim ponašanjem prestane, pod prijetnjom kazne. No produžetak sukoba služi interesima albanskih, kao i srpskih, nacionalista, i to je osnovni problem."