PODRŠKA MEĐUNARODNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA ZAVISI OD POTEZA

PODRŠKA MEĐUNARODNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA ZAVISI OD POTEZA VLADE Prijedlog ovogodišnjeg državnog proračuna RH sa ukupnim rashodima od 48,3 milijarde kuna, što je za oko milijardu kuna manje nego za godinu prije, potez je hrvatske Vlade koji će zasigurno pozdraviti međunarodne financijske institucija. Prema dosadašnjim najavama njihovih predstavnika Hrvatska bi ove godine mogla računati na znatna financijska sredstva iz tih izvora. No, svi su predstavnici međunarodnih financijskih institucija suglasni u tomu da je u Hrvatskoj ponajprije nužno provesti duboke strukturne reforme kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i potaknuo gospodarski rast. Od hrvatske se Vlade očekuje zauzdavanje javne potrošnje na svim razinama, održavanje niske stope inflacije, reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, ubrzanje privatizacijskog procesa, veće bavljenje sektorom bankarstva i dr. Iznosi na koje bi Hrvatska mogla računati još uvijek nisu poznati. Kako je to prilikom svog nedavnog posjeta Hrvatskoj kazala direktorica Svjetske banke za Hrvatsku i Albaniju Arntraud Hartmann, ne postoji čvrsta "vreća" novca koju Svjetska banka namjenjuje nekoj zemlji. Iznos sredstava koji će odobriti ponajprije ovisi o rejtingu pojedine zemlje kao i njezinoj spremnosti da se sa Svjetskom bankom dogovara o pojedinim projektima i zajmovima. Svjetska banka spremna je podići iznos sredstava planiran za Hrvatsku u ovoj godini, uz uvjet da to zatraži Vlada RH, ali i da je program reformi zdrav, tj. da doprinosi razvoju gospodarstva Hrvatske, kazala je Hartmann. Hrvatska se nalazi na svojevrsnoj "crnoj" listi u pogledu prekomjerne javne potrošnje. Nastavak u istom smjeru bio bi fiskalno neodrživ i gušio bi gospodarstvo u Hrvatskoj, smatraju i u Svjetskoj banci. Primjerice, sredstva koja se prikupe iz doprinosa ne mogu pokriti isplate mirovina što iziskuje posezanje u proračunska sredstva, a slična je situacija i u zdravstvu. Svjetska banka spremna je dati podršku i nacrtu sistema socijalne zaštite kako bi se izbjegli problemi koje bi reforma mogla proizvesti, primjerice rast nezaposlenosti prouzrokovan najavljenim valom stečajeva. Visoka predstavnica Svjetske banke za svoga je posjeta Hrvatskoj razgovarala s predstavnicima Vlade o restrukturiranju i privatizaciji u sektoru energetike, velikih poduzeća, brodogradnje kao i mogućnostima privatizacije u turističkom sektoru. Pritom je stajalište Svjetske banke da će se u budućnosti Banka sve manje baviti ulaganjima u navedene sektore jer će se za njih postići veći interes ostalih stranih investitora i međunarodnih institucija. Inače, Grupacija Svjetske banke Hrvatskoj je od 1993. godine odobrila 847 milijuna američkih dolara kredita za 22 projekta. Riječ je o različitim projektima, od potpore razvoju vodoprivrede u Istri i reforme zdravstvenog sustava, do restrukturiranja željeznice i razvoja tržišta kapitala. Lani je primjerice Svjetska banka Hrvatskoj odobrila zajam za Projekt zdravstvenog sustava u iznosu od 29 milijuna dolara, kojemu je cilj poboljšati primanje primarne zdravstvene zaštite. Još početkom prošle godine odobren je zajam Hrvatskim željeznicama u visini 101 milijun američkih dolara namijenjen modernizaciji Desetog koridora, koji se u Hrvatskoj u dužini od 330 kilometara proteže od Savskog Marofa na zapadu do Tovarnika na istoku zemlje. Dakle, posudbe Svjetske banke do sada su uglavnom bile usredotočene na infrastrukturu (58 posto od ukupnog iznosa sredstava), financijski sektor i poduzeća (21 posto), poljoprivredu i šumarstvo (15 posto) te zdravstvo (šest posto), dok je pomoć Međunarodne financijske korporacije Svjetske banke IFC uglavnom bila usmjerena na bankarski i prerađivački sektor. Ubuduće će se ICF više preusmjeriti na pomoć razvoju privatnog sektora i privatizaciju. U dokumentu Svjetske banke "Project portfolio in Croatia" stoji kako su projekti koje je potpomogla Svjetska banka ocijenjeni zadovoljavajućim ili visoko zadovoljavajućim te da je njihova implementacija bila dobra. Tek dva investicijska projekta, po procjeni iz Svjetske banke zaostaju, a riječ je o vodooprskrbi Istre, koja se proteže još od prije priznavanja samostalne Hrvatske te Projektu restrukturiranja i modernizacije željeznica, započetog lani. Prema mišljenju Svjetske banke i korištenje njezine tehničke pomoći u tekućim projektima bilo je efektivno, posebice u pripremanju reformi u financijskom sektoru kao i u privatizacijskom programu i mirovinskoj reformi. Čak i u doba kada je manje intenzivno posuđivala od Svjetske banke, u Hrvatskoj je korištena bančina tehnička pomoć. Nedavno su u Hrvatskoj boravili i predstavnici MMF-a koji su sa predstavnicima nove Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB) razgovarali između ostaloga i o mogućem odobravanju novog stand-by aranžmana Hrvatskoj. Jedna od mogućnosti za dobivanje novih sredstava je i Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Donatorska konferencija Pakta o stabilnosti trebala bi se održati koncem ožujka.