ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Stadion u Maksimiru, koji je gradsko vlasništvo, zbog suludih je ideja pojedinaca oštetio hrvatski šport za 150 milijuna maraka i više nikada neće biti ono što je bio, ali sam uvjeren da je atletska staza
zauvijek spašena. To je na sastanku čelnika Atletskog kluba "Zrinjevac", koji se već tri godine uporno bore za očuvanje atletske staze na maksimirskom stadionu, rekao predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Antun Vrdoljak.
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Stadion u Maksimiru, koji je gradsko
vlasništvo, zbog suludih je ideja pojedinaca oštetio hrvatski
šport za 150 milijuna maraka i više nikada neće biti ono što je bio,
ali sam uvjeren da je atletska staza zauvijek spašena.
To je na sastanku čelnika Atletskog kluba "Zrinjevac", koji se već
tri godine uporno bore za očuvanje atletske staze na maksimirskom
stadionu, rekao predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i
član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Antun Vrdoljak.#L#
Vrdoljakov optimizam ne dijele u potpunosti svi članovi upravnog
odbora Atletskog kluba "Zrinjevac", koji se sjećaju da su im 1998.
bez najave na atletsku stazu doveli građevinske strojeve koji su je
onesposobili za treninge i natjecanja.
Po riječima predsjednika športskoga društva "Zrinjevac" Ante
Ledića, očuvanje atletske staze na maksimirskom stadionu uvijet je
opstanka najusješnijeg hrvatskog atletskog kluba koji okuplja 800
mladih atletičara i čiji su predstavnici na zadnjem kros prvenstvu
Hrvatske od 13 ekipnih prvih mjesta osvojili čak osam.
Ledić je rekao da postoje projekti za dovršenje modernog
nogomentnog stadiona sa svim potrebnim sadržajima i gledalištem za
55 tisuća posjetitelja i postojećom atletskom stazom za buduće
generacije atletičara.
Član uprave AK "Zrinjevac" Boris Stepinac i predsjednik kluba Ivica
Smolčić govorili su o bezuspješnim pokušajima atletičara Zrinjevca
da, "nakon što su istjerani s maksimirskog stadiona", nastave
normalno trenirati na stazi na Sveticama. Ta staza, po njihovim
riječima, nikada nije u potpunosti pripala atletičarima, a gradske
vlasti su i zaboravile na obećanje da će na tom objektu izgraditi
sve potrebne popratne sadržaje.
Dugogodišnji atletski djelatnik, trener i novinar Vilko Luncer
naglasio je da je atletska staza na tom mjestu izgrađena još daleke
1912. na terenima koji su pripadali Zagrebačkoj nadbiskupiji iz
doba nadbiskupa Antuna Bauera, velikoga mecene i dobrotvora, te da
88 godina niti jednoj vlasti nije palo na pamet da uništi stazu.
Devastacija staze, naglasio je Luncer, za Zagreb ne bi bila nikakva
novost jer se isti slučaj već dogodio na stadionu u Kranjčevićevoj
ulici, gdje je umjesto atletske, izgrađena biciklistička pista.
Gubitkom atletske staze u Maksimiru Zagreb bi definitivno izgubio
sve izglede da u skoroj budućnosti bude organizator, ne samo neke
velike atletske manifestacije, nego i bilo koje druge
multišportske priredbe.
(Hina) ad ad