ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Gospodarsko-interesno udruženje proizvođača grožđa, vina jakih alkoholnih pića, bezalkoholnog pića i mineralnih voda (GIUPP) i dalje će inzistirati na poticajnim mjerama za razvoj te grane proizvodnje,
zaštiti domaće proizvodnje te suzbijanju "crnog tržišta" u proizvodnji bezalkoholnih pića, istaknuto je na godišnjoj skupštini udruge održanoj danas u Hrvatskoj gospodarskog komori (HGK).## Govoreći o stanju i problemima u proizvodnji i prometu ove grane djelatnosti, direktorica GIUPP-a Ružica Glazer naglasila je kako je u vinogradartvu i dalje prisutan trend smanjenja. Tako se primjerice vinogradarske površine smanjuju iz godine u godinu, vinogradi su prilično iscrpljeni, a njihova se obnova sporo provodi. Zasadi novih površina su rijetki, razvoj domaće proizvodnje loznog sadnog materijala ne odvija se u skladu sa potrebama domaćih vinogradara pa se moraju uvoziti značajne količine. Posebno valja istaći, kazala je Glazer, nekonzistentnost u tretmanu poticaja sadnje i otkupa loze i grožđa, u okvirima ostalih poljoprivrednih kultura. Politika poticaja neadekvatna je, drži ona, jer ne vodi računa o razlikama koje bi morale prevladavati pri utvrđivanju poticajnih uvjeta.
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Gospodarsko-interesno udruženje
proizvođača grožđa, vina jakih alkoholnih pića, bezalkoholnog pića
i mineralnih voda (GIUPP) i dalje će inzistirati na poticajnim
mjerama za razvoj te grane proizvodnje, zaštiti domaće proizvodnje
te suzbijanju "crnog tržišta" u proizvodnji bezalkoholnih pića,
istaknuto je na godišnjoj skupštini udruge održanoj danas u
Hrvatskoj gospodarskog komori (HGK).##
Govoreći o stanju i problemima u proizvodnji i prometu ove grane
djelatnosti, direktorica GIUPP-a Ružica Glazer naglasila je kako
je u vinogradartvu i dalje prisutan trend smanjenja. Tako se
primjerice vinogradarske površine smanjuju iz godine u godinu,
vinogradi su prilično iscrpljeni, a njihova se obnova sporo
provodi. Zasadi novih površina su rijetki, razvoj domaće
proizvodnje loznog sadnog materijala ne odvija se u skladu sa
potrebama domaćih vinogradara pa se moraju uvoziti značajne
količine.
Posebno valja istaći, kazala je Glazer, nekonzistentnost u
tretmanu poticaja sadnje i otkupa loze i grožđa, u okvirima ostalih
poljoprivrednih kultura. Politika poticaja neadekvatna je, drži
ona, jer ne vodi računa o razlikama koje bi morale prevladavati pri
utvrđivanju poticajnih uvjeta.
U GIUPP-u se stoga nadaju da će otvaranje hrvatske transparentne
politike te spremnost nove Vlade na suradnju s međunarodnom
zajednicom, otvoriti vrata potencijalnim inozemnim ulagačima, što
bi itekako pomoglo razvoju vinogradarstva i vinarstva.
Posljedica stanja u vinogradarstvu očituje se i u proizvodnji i
prometu vina, čija se proizvodnja smanjuje iz godine u godinu. Tako
je prema podacima Državnog zavoda za statistiku proizvodnja u 1993.
iznosila 69 milijuna litara, dok je u 1999. ona iznosila svega 52
milijuna litara. Izvoz vina također je u stalnom padu, a izvozne su
se količine u odnosu na 1996. godinu smanjile 3,5 puta.
Pad proizvodnje posljednjih je godina prisutan i u proizvodnji
jakih alkoholnih pića. Pritom je uočljivo, kazala je Glazer,
pomanjkanje čvrste izvozne strategije na zemlje zapadnog tržišta,
jer smo i dalje orijentirani na zemlje bivše Jugoslavije, s
naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
Kako je istaknula Glazer, najstabilniji dijelovi cjelokupne
djelatnosti pića, što ih okuplja GIUPP i dalje su proizvodnja
bezalkoholnih pića, kao i proizvodnja mineralne vode. Tako
proizvodnja i promet bezalkoholnog pića (BAP) već godinama bilježi
konstantan rast, osim prošle godine, kada je zabilježen lagani pad
proizvodnje od otprilike šest posto. Dok voćni sokovi nastavljaju
trend rasta, sirupi i osvježavajuća pića koja su strukturi
bezalkoholnih pića čine 80 posto su podbacili. Istodobno, najveći
problemi s kojima se suočavaju domaći proizvođači BAP-a su uvoz,
siva ekonomija te nepostojanje Pravilnika o kvaliteti voćnih
sokova i sirupa.
(Hina) tp ds