BE-LE SOIR 7.3.RUSIJA I NATO

BELGIJA LE SOIR 7. III. 2000. Putin i NATO: stvarna utopija "Zamisao o pridruživanju Rusije NATO-u potpuno je besmislena, no iznoseći je dvadeset dana prije predsjedničkih izbora (naravno uz uvjet da se s Rusijom postupa kao s ravnopravnim partnerom), Vladimir Putin je dobio okladu. On je, naime, uspio prisiliti Zapad da se bavi drugim stvarima u svezi s Rusijom, a ne Čečenijom. Službene su reakcije iznimno uglađene. Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza, Britanac George Robertson, dočekao je 'jako srdačno pozitivno razmišljanje o kojemu svjedoči' ruski privremeni predsjednik, ali, 'sorry', to pridruživanje u ovom času nije na dnevnom redu. Manje je 'naivna' bila reakcija onih koji su najviše zainteresirani, tj. bivši sovjetski sateliti, sada članovi NATO-a. 'To je jako simpatičan način razmišljanja, ali na području mašte i utopije', izjavio je u ponedjeljak poljski ministar vanjskih poslova Bronislaw Geremek, čije su mišljenje poduprli njegovi kolege. 'Bilo bi sjajno da Rusija uđe u NATO, jer bi to značilo da NATO više nema razloga da postoji', dodao je, držeći ipak da izjave g. Putina 'pokazuju da g. Putin više ne doživljava NATO kao neprijatelja.' Na planu koji nije toliko diplomatski, 'potez' Vladimira Putina promatra se kao značajka njegova pouzdanja, njegove spretnosti i pragmatizma. G. Putin je ponajprije jako siguran u sebe. On ostavlja dojam kako ispitivanjima ne pridaje nimalo važnosti i kako se ne bavi svojom popularnošću. Neki misle da si on to može dopustiti, budući da bi u prvom krugu, kako daju naslutiti neki stručnjaci, mogao dobiti glavni zgoditak. Drugi pak misle, nasuprot jako proširenom protuzapadnom raspoloženju (kojemu je uostalom i sam pridonio), da se on ravna prema svojoj političkoj logici koja se sastoji u tome da teškoće u zemlji rješava ne osvrćući se na mišljenje jednih i drugih. Jedno među temeljnim pitanjima je što će biti 'the day after', dan nakon izbora. Njegova izjava koja ne isključuje ulazak Rusije u NATO očito znači opasnost da Vladimir Putin ostane bez stanovitog broja glasova 'čvrstorukaša', protivnika Zapada. No, s jedne strane, on će taj 'nedostatak' nadoknaditi privlačenjem reformatora i liberala, a povrh svega šalje jak signal Zapadu kojemu očituje svoju volju da obnovi odnose, da se ne izolira, da prekine višemjesečnu svađu sa Zapadom koju su izazvale NATO-ove bombe u Jugoslaviji, a zatim i rusko nasilje u Čečeniji. Stručnjaci u Moskvi i na Zapadu smatraju da izjava g. Putina zapravo ide u pravcu mogućega preusmjeravanja ruske vanjske politike. Zamisao zapravo ne bi bila da Rusija uđe u NATO, već u Europu. Vladimir Putin priznaje da 'politički sustav u svijetu koji je stvoren nakon Drugoga svjetskog rata više ne postoji, a Rusija nema stvarnih mogućnosti da se odupre vojnom i političkom proširenju NATO-a', misli dnevnik 'Vremja'. No dodajmo da je on svjestan kako samo sigurnost Zapada da se ono što je ostalo od ruske škodljivosti neće rabiti protiv stabilnosti kontinenta, može otvoriti ventile financijske i tehnološke pomoći, bez koje oporavak njegove zemlje neće biti moguć. Zbog toga g. Putin, premda je protuzapadno raspoloženje u Rusiji još jako, sada pokušava urediti odnose sa Zapadom. Opasnost od tog pothvata jako je dobro procijenio. G. Putin zna da sudbina Čečenije zapravo nije na popisu najvažnijih zadaća Zapada, i da bi, uspije li čečensku aferu prikazati manje užasnom, mogao u svojoj zemlji i dalje raditi što hoće. Uz dodatnu pomoć Zapada... Američki je predsjednik Clinton prije nekoliko dana izjavio kako je uvjeren da je g. Putin 'osoba s kojom se može razgovarati'. Mogućnost priključenja Rusije NATO-u spominjala se već se više puta. Opetujući ju, g. Putin pokazuje da je spreman...", piše Pol Mathil.