ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Predavanjem na temu "Giordano Bruno, filozof, dominikanac i živ spaljen heretik", koje je u Dominikanskom samostanu održao Zvonko Pandžić, profesor u wuerzbrškoj gimnaziji u Njemačkoj, jučer je obilježena
400. obljetnica spaljivanja tog velikog talijanskog mislioca.
ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - Predavanjem na temu "Giordano Bruno,
filozof, dominikanac i živ spaljen heretik", koje je u
Dominikanskom samostanu održao Zvonko Pandžić, profesor u
wuerzbrškoj gimnaziji u Njemačkoj, jučer je obilježena 400.
obljetnica spaljivanja tog velikog talijanskog mislioca. #L#
Giordano Bruno rođen je u Noli 1548., a dominikansku školu i
sveučilište pohađao je u Napulju, gdje je pristupio dominikanskom
redu. Već u to vrijeme počinju prve optužbe na njegov račun da
naginje protestantizmu, jer je u sobi imao samo križ, ustvrdio je
Pandžić. Brunu se pripisivalo i da naginje arijanizmu, kršćanskoj
herezi koja je zastupala učenje u Svetom trojstvu, po kojem sin
božji nije istobitan s ocem, već mu je samo sličan. Takva je optužba
tada značila imati inkviziciju na vratu. Osumnjičen zbog hereze,
petnaestak godina putuje i predaje po svijetu, u Ženevi se
zapošljava kao lektor. Godine 1591. ponovo dolazi u Veneciju, gdje
ga inkvizicja zatvara i dvije godine kasnije dovodi u Rim, u kojem
je nakon sedmogodišnje istrage osuđen na smrt i kao heretik
spaljen.
Bruno polazi od Kopernikanske teorije, koja mu je polazište za
beskonačnost univerzuma, istaknuo je Pandžić. Pitanjem o tome kako
je Bog svemoćan, a po ondašnjem shvaćanju stvorio je konačan
svijet, povezana su sva glavna kršćanska vjerovanja o istočnom
grijehu, pokori i otkupljenju, a sve to je Bruno indirektno stavio u
pitanje, ustvrdio je Pandžić.
(Hina) kt gk