LJUBLJANA, 5. ožujka (Hina) - O preispitivanju vanjske politike Ljubljane koja bi umjesto "geošahizma" mogla zaigrati "habsburški tarok", a s obzirom na političke promjene u njoj susjednim zemljama Austriji i Hrvatskoj, piše u
komentaru subotnjeg tjednog priloga ljubljanski dnevnik "Delo" .
LJUBLJANA, 5. ožujka (Hina) - O preispitivanju vanjske politike
Ljubljane koja bi umjesto "geošahizma" mogla zaigrati "habsburški
tarok", a s obzirom na političke promjene u njoj susjednim zemljama
Austriji i Hrvatskoj, piše u komentaru subotnjeg tjednog priloga
ljubljanski dnevnik "Delo" .#L#
Treba li preoblikovati teoriju slovenske vanjske politike za koju
se početkom 90-ih navodilo da se mora ravnati po načelu
"geošahizma" (strateškom povezivanju izvan neposrednog okruženja
susjednih država) u senzibilniji "habsburški tarok" i da li to
diktira politička situacija u Austriji i Hrvatskoj, pita se u svome
komentaru Gorazd Bohte.
"Novonastala Slovenija ima za susjede dvije države s diplomatskim i
državničkim suficitom - Austriju i Italiju, a svoje mišiće može do
neke mjere demonstrirati samo prema jugoistoku, što se manifestira
u čudnoj mješavini pokroviteljstva i podmetanja klipova pod noge.
Slovenske nacionalne interese ne može se odrediti nikakvom
strategijom jer interesi postanu nacionalni tek kad je o njima
postignut društveni konsensus. Vanjska politika takve države sa
specifičnom težinom je stalno tankoćutno manevriranje između
interesa velesila, regionalnih sila i susjednih država. Ona znači i
stalno žongliranje između načelnosti koju si mogu priuštiti veliki
i dodatnih mjera pragmatičnosti kojima se moraju služiti mali, ne
toneći pri tom u pasivnost, oklijevanje ili čak servilnost." (...)
"U našem je bliskom susjedstvu, u Hrvatskoj i Austriji, došlo u
zadnje vrijeme do velikih promjena. U Austriji je formirana plavo
crna koalicijska vlada, a Europa se je na uspon Haidera oštro
odazvala. Austrija ne može očekivati besplatnu slovensku
pomirljivost i kooperativnost kad je riječ o novoj vladi. Za
Sloveniju su najvažnija čvrsta i u Bruxellesu ovjerena jamstva da
sjeverna susjeda naše uključivanje u EU neće povezivati s
bilateralnim pitanjima. Na to bi Austrija - želi li uistinu
dobrosusjedske odnose morala pristati.
Velika je i promjena u Hrvatskoj. Međunarodni ugled južne susjedne
države povećava se, a s time i njezina specifična težina.
Demokratska i ekonomski uspješna Hrvatska s poštovanjem ljudskih
prava nešto je najbolje što se strateškom položaju Slovenije može
dogoditi. No, ne treba ispustiti iz vida da će naše gospodarstvo
ubrzo dobiti novog takmaca koji bi mu mogao uzeti ionako rijetke
strane investicije, a možda i reputaciju najuspješnije
tranzicijske države. Ljudi koji su u Hrvatskoj sada na vlasti na
riječima su mnogo naklonjeniji Sloveniji od Tuđmana koji je teško
prikrivao prezir, pa i zluradost prema našoj državi. Za razliku od
njega Mesić, Račan, Tomac, Picula i drugi imaju u Sloveniji mnogo
prijatelja. Ali, da li će probleme sada uistinu biti lakše
riješiti? Možda. Zagreb je već učinio prvu gestu, poslavši notu o
ratifikaciji imovinsko-pravnog sporazuma. Što će Slovenija
učiniti s ratifikacijom malograničnog sporazuma? I što će biti s
granicom, što je bez sumnje najtvrđi orah?
Idealno bi bilo kad bi Slovenija i Hrvatska uspostavile strateško
partnerstvo od kojega bi korist imale i jedna i druga, a pri tom
Hrvatska ne bi Sloveniji bila kamen oko vrata. No, u praksi bi
stvari mogle biti problematične. I to bez obzira na to što Slovenija
u partiji taroka s Hrvatskom ima uistinu jake karte - svi hrvatski
putovi prema obećanom Zapadu vode preko Slovenije. Ali, ne
zaboravimo, skoro iste takve karte ima u partiji sa Slovenijom
susjedna Austrija. Tarok se igra poglavito u zemljama nekadašnje
habsburške monarhije. Kažu da je tarok nastao u Mađarskoj, ali se u
Austriji proizvode karte koje su najbolje i najraširenije",
završava komentar Gorazda Bohtea.
(Hina) fl rt