ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici utvrdila svoj program djelovanja za približavanje Europskoj uniji u iduća dva mjeseca. Vlada pritom kao prioritete ističe zakonodavstvo, nediskriminatorski povratak
svih izbjeglih građana Hrvatske i rješavanje njihovih vlasničkih problema, suradnju sa susjedima, gospodarstvo, medije i suradnju s Haaškim sudom. Vlada je donijela i privremeni operativni plan proljetne sjetve, po kojemu će se ukupno zasijati 732.000 hektara, a u sustavu poticaja bilo bi 120.400 hektara za što bi se utrošilo oko 88,6 milijuna kuna.
ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici
utvrdila svoj program djelovanja za približavanje Europskoj uniji
u iduća dva mjeseca. Vlada pritom kao prioritete ističe
zakonodavstvo, nediskriminatorski povratak svih izbjeglih
građana Hrvatske i rješavanje njihovih vlasničkih problema,
suradnju sa susjedima, gospodarstvo, medije i suradnju s Haaškim
sudom. Vlada je donijela i privremeni operativni plan proljetne
sjetve, po kojemu će se ukupno zasijati 732.000 hektara, a u sustavu
poticaja bilo bi 120.400 hektara za što bi se utrošilo oko 88,6
milijuna kuna. #L#
U programu obveza za približavanje EU značajan je prostor posvećen
povratku izbjeglica. Vlada, uz ostalo, ističe potrebu objave novog
roka za podnošenje zahtjeva za obnovu, donošenje pravila za
izdavanje dokumenata osobama koje nisu hrvatski državljani, a do
1991. imali su prebivalište u Hrvatskoj. Predlaže i da se u
ovogodišnjem proračunu osigura novac za alternativni smještaj
povratnika i privremenih korisnika privatne imovine koju treba
vratiti vlasnicima. Radi se o 6.000 objekata, a za najviše njih
3.000 može se namaći novac kroz projekt povratka 16.500 osoba.
Ti su podaci potaknuli ministra financija Matu Crkvenca da poruči
kako se u kontaktima s međunarodnom zajednicom treba založiti za
proširenje okvira pomoći, ne samo na Srbe koji će se vratiti, već i
za povratak hrvatskih prognanike.
Na primjeru pak radnika VUPIK-a koji su danas prosvjedovali pred
Vladom jer nisu dobili sedam plaća, zamjenik premijera Goran Granić
je poručio kako se treba zamisliti nad realnim stanjem na
područjima povratka. Stoga je Vlada naložila da se u roku 20 dana
pripremi izvješće o stanju i problemima na tim područjima, te
posebno mjera za jačanje gospodarskih aktivnosti.
Značajno pitanje u približavanju EU su i mediji. Stoga je Vlada za
pripremu novog zakona o HTV-u, kojeg treba utvrditi do 20. ožujka,
formirala međuresorsku skupinu koju vodi potpredsjednica Željka
Antunović. Vlada je zaključila da treba izmijeniti i Kazneni zakon,
odnosno brisati odredbu o pokretanju kaznenog postupka zbog
povrede časti i ugleda najviših državnih dužnosnika. "Takva
zaštita u civilnom društvu nije potrebna", istaknuo je Granić.
Vezano za provedbu zaključaka Konzultativne radne skupine Europska
unija-Hrvatska, Vlada u zakonodavnoj sferi predviđa izmjene niza
zakona, kao npr. Ustavnog zakona o ljudskim i pravima nacionalnih i
etničkih zajednica i manjina, donošenje zakona o službenoj uporabi
i o školovanju na manjinskim jezicima.
Kako državni proračun za ovu godinu još nije donesen, Vlada je danas
prihvatila okvirni prijedlog proljetne sjetve. Oko 88,6 milijuna
kuna, što će ih država izdvojiti za sjetvu na 120.400 hektara bit će
u vidu repromaterijala doznačeno proizvođačima pivarskog ječma,
soje, suncokreta i šećerne repe. Ministar poljoprivrede Božidar
Pankretić najavio je kako bi u roku dva mjeseca pred Vladu mogao
stići novi prijedlog poticajnog sustava.
Iako će izgubiti državni proračun, Vlada je dala "zeleno svjetlo"
za prodaju 200.000 tona merkantilne pšenice iz robnih zaliha.
Proračun time gubi 140 milijuna kuna, ali to ide "na dušu" bivše
Vlade i njezine nesposobnosti da proda viškove na vrijeme, prošle
jeseni, rekao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Uz podatak
da se godišnja procjena potreba za pšenicom između resornog
ministarstva i robnih zaliha razlikuje za 120.000 tona, žalosnim je
ocijenio da Hrvatska još uvijek ne zna svoje stvarne potrebe.
Vlada je danas prihvatila i uredbe o unutarnjim ustrojstvima
nekoliko ministarstava, a u raspravi je upozoreno na problem
reguliranja ustroja Ministarstva obrane. Naime, MORH je, po Zakonu
o oružanim snagama, u nadležnosti predsjednika Republike. Nije to
sukob interesa predsjednika Republike i Vlade. Još nije jasna
nadležnost Vlade nad MORH-om i to će se regulirati izmjenama
Zakona, izjavio je novinarima nakon sjednice Goran Granić.
(Hina) bm/bn mć