SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 1. ožujka (Hina) ZAGREB - Hrvatska će do kraja godine ispuniti preostale obveze prema Vijeću Europe i prestati biti predmetom njezina monitoringa, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u utorak na okruglom stolu "Uloga Vijeća Europe u procesu europske integracije" u Zagrebu. Ukidanje diskriminirajućih zakona o povratku izbjeglica, bolja suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom, pretvaranje HTV-a u javnu televiziju i izmjena Ustavnog zakona o etničkim skupinama i pravima manjina preostale su četiri od ukupno 21 obveze koje je Hrvatska preuzela ulaskom u Vijeće Europe. Hrvatska će te uvjete ispuniti najkasnije do kraja godine i time će nestati potreba za monitoringom Odbora ministara i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, rekao je Picula. ZAGREB - Nova hrvatska vlast i OESS su u potpuno partnerskom odnosu, imaju iste ciljeve i u zajedničkom im je interesu da se misija u Hrvatskoj, nakon uspješno obavljene zadaće, sama ukine, rekao je u četvrtak za Hinu izvor blizak hrvatskoj Vladi. Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić u srijedu je izjavio da je riječ o "obostranom nastojanju da se mandat misije OESS-a produži do konca godine", jer hrvatska vlada "procjenjuje da je uloga misije korisna u ovoj fazi promjena u RH". "Hrvatska Vlada u potpunosti je suglasna s izjavom predsjednika Tomčića, jer misiju doista smatramo korisnom, budući da je ona ovdje kako bi Vladi pomogla u onome što i sama želi - ispunjenju preostalih međunarodnih obveza Hrvatske", rekao je u telefonskom razgovoru za Hinu vladin izvor koji je tražio da ostane neimenovan. ZAGREB - Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima između Hrvatske i Slovenije mogao bi biti na štetu Hrvatske a u korist Slovenije ukoliko se ne riješi problem duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, rekao je u srijedu u Zagrebu za Hinu izvor blizak hrvatskoj vladi. Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima između Hrvatske i Slovenije stupio je na snagu 23. veljače kada je i Hrvatska nakon Slovenije predala notu o njegovoj ratifikaciji. Stupanje na snagu tog sporazuma, i Hrvatska i Slovenija ocijenile su kao "gestu dobre volje nove hrvatske vlade", te mogućnost za rješenje ostalih otvorenih pitanja. Službeni stav Hrvatske nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, bio je da nova hrvatska vlada time nije učinila ustupak Sloveniji. Izvor blizak hrvatskoj vladi međutim smatra da ovaj sporazum šteti Hrvatskoj ukoliko se istodobno ne riješi i drugi imovinski problem u hrvatsko- slovenskim odnosima. "Ovakav sporazum koji ne uključuje rješenje deviznog duga hrvatskim štedišama u Ljubljanskoj banci ide više na štetu Hrvatske," rekao je izvor ocijenivši da je ratificiranje sporazuma s hrvatske strane bilo više "političko nego pravno pitanje". ZAGREB - Izvršni potpredsjednik OPIC-a, američke Agencije za prekomorska privatna ulaganja, Kirk Robertson, najavio je u srijedu da će se u lipnju ove godine u Zagrebu održati poslovna konferencija koja bi trebala omogućiti kontakte američkim investitorima s hrvatskim poslovnim ljudima. Na kraju dvodnevnog posjeta Zagrebu, gdje se susreo s vladinim dužnosnicima i brojnim poslovnim ljudima, Robertson je u razgovoru s novinarima naglasio da Hrvatska ima ogromni potencijal i mogućnosti za strana ulaganja. "Hrvatska ima šanse za velik gospodarski rast" što je jedan od razloga zašto je OPIC prošloga tjedna otvorio ured u Zagrebu, uz Ankaru jedini regionalni ured te agencije u svijetu. Glavno sjedište OPIC-a je u Washingtonu, a zapošljava dvjestotinjak ljudi, rekao je Robertson. DEN HAAG - Osobe koje je haški sud optužio odgovarat će jedino pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY), kazao je u srijedu glasnogovornik suda Jim Landale, razjašnjavajući tako različite interpretacije najava o 'seljenju' suđenja. "Svaka osoba koju je Tribunal optužio stići će u Haag i bit će joj tu suđeno", kazao je u Haagu Landale, a ICTY jedino razmišlja o tome da u budućnosti dijelove suđenja održi na području bivše Jugoslavije, odnosno u slučaju ICTR-a u Ruandi. Riječi glavne haške tužiteljice Carle del Ponte izrečene prošlog tjedna u tanzanijskom sjedištu Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području Ruande (ICTR) idućih su dana dobila različite interpretacije u hrvatskim medijima. Ona je tada kazala da se razmišlja o 'premještanju' dijelova sudskih postupaka u zemlje u kojima se zločin dogodio kako bi se suđenja približila javnosti i samim žrtvama. "To nije nešto što bi se trebalo dogoditi idućih tjedana ili mjeseci, na to se gleda kao dugoročno", dodao je Landale. NEW YORK - Nedavna promjena političkoga vodstva u Hrvatskoj imat će nesumnjivo pozitivan učinak u cijeloj regiji ali stvarna stabilnost i napredak mogući su tek ako dođe do demokratskih promjena u SRJ i kad ratni zločinci poput Radovana Karadžića stanu pred suce u Den Haagu, kazao je u New Yorku predstavnik UN-a za BiH Jacques Klein. Posebni predstavnik glavnog tajnika nazvao je rezultate nedavnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Hrvatskoj "izvanrednim korakom za cijelu regiju". ATENA - Grčka i međunarodna zajednica neće prihvatiti promjenu statusa quo u Crnoj Gori, izjavio je u srijedu glasnogovornik grčke vlade Dimitris Reppas. "Crnogorska vlada ne smije biti usmjerena prema promjenama statusa quo u regiji, to nije prihvatljivo", rekao je Reppas. "Međunarodna zajednica dijeli isto stajalište s Grčkom a to je da je bilo kakva promjena statusa quo u regiji, posebice promjene granica, neprihvatljiva", dodao je. BRUXELLES - Predstavnici europskih desnih stranaka, u deklaraciji sa konferencije o jugoistočnoj Europi održane u Solunu, izrazili su očekivanja da će nova hrvatska vlada doprinijeti djelotvornijoj primjeni Daytonskih sporazuma, "osobito u povratku izbjeglica", a pozvali su bosansko- hercegovačke vlasti i vlasti Republike Srpske da se angažiraju "na istom putu". Europska narodna stranka (PPE), Unija europskih demokrata (UDE), zajedno s najjačom političkom skupinom u Europskom parlamentu (PPE/DE), koju čine demokršćanske, konzervativne i stranke desnog centra, organizirale su prošlog vikenda u Solunu konferenciju o "demokraciji, stabilnosti i suradnji na europskom jugoistoku". U deklaraciji skupa, objavljenoj u Bruxellesu, uz pozive "svim stranama" na dosljednu primjenu Daytonskih sporazuma i rezolucija UN o Kosovu, te izražavanje podrške Paktu o stabilnosti, predstavnici europskih desnih stranaka posebno su istakli "nužnost jačanja suradnje među zemljama jugoistočne Europe". LONDON - Vodeći svjetski proizvođači nafte Saudijska Arabija, Venecuela i Meksiko predložit će zemljama OPEC-a povećanje proizvodnje nafte za 1,2 milijuna barela dnevno od travnja, kako bi se zaustavilo daljnje povećanje cijena nafte, najavili su izaslanici OPEC-a. Oni su priopćili da će te tri zemlje na sastanku u četvrtak u Londonu najvjerojatnije dati konačne prijedloge sporazuma prema kojem će se i nečlanica OPEC-a Meksiko suglasiti s povećanjem proizvodnje od 90. 000 barela dnevno. Proizvođači nafte nalaze se pod stalnim pritiskom najvećih kupaca da podignu ograničenja za proizvodnju nafte, koja su dovela do porasta cijene nafte na američkom tržištu na više od 30 dolara po barelu, prvi puta u posljednjih devet godina. Cilj proizvođača je smanjiti cijenu nafte na 25 dolara po barelu, rekli su izaslanici OPEC-a. MOSKVA - Šef ruske diplomacije Igor Ivanov i njemački ministar vanjskih poslova Rudolf Scharping u srijedu su u Moskvi razgovarali o mogućnostima pronalaženja rješenja stanja na Kosovu, izvijestilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. "Ministri su razgovarali o dodatnim mjerama koje bi trebalo poduzeti kako bi se zajamčio red i sigurnost etničkih manjina u toj regiji", kaže se u priopćenju ministarstva objavljenom nakon sastanka. Ministri su se složili u pogledu potrebe "pokretanja političkog procesa koji bi omogućio rješenje zamršenih problema na Balkanu". BEOGRAD - Pozivi za vojnu vježbu podijeljeni su ovih dana u Nišu i Leskovcu, što je izazvalo uznemirenje građana, a mnogi vojni obveznici ne usuđuju se spavati u svojim kućama, pišu danas beogradski dnevnici "Glas javnosti" i "Danas". Predsjednik gradske vlade i lokalni dužnosnik Srpskog pokreta obnove u Nišu Branislav Jovanović prvi je javno progovorio o "masovnoj mobilizaciji". Iz vojske nema službenih informacija o tome, a "Glas javnosti" donosi izjavu neimenovanog izvora, "bliskog Informativnoj službi Treće armije" u Nišu, po kojoj mobilizacije nema, već je riječ o vojnim vježbama, radi održavanja kondicije, o "uobičajenim pripremama za obranu zemlje". WASHINGTON - George Bush mlađi i Al Gore mogu biti zadovoljni prijestupnom godinom - utorak, "dan viška" u veljači donio im je značajne pobjede nad stranačkim takmacima u nastojanju da dobiju kandidaturu za predsjedničke izbore u SAD. Bushova trostruka pobjeda na republikanskim predizborima u Sjevernoj Dakoti, Virginiji i saveznoj državi Washington donijela mu je prednost od 163 delegatska glasa prema 100 koliko ima njegov suparnik John McCain. Pritom još nisu raspoređeni delegati iz Washingtona jer slijedećeg tjedna treba uslijediti odluka stranačkog članstva. Na predizborima na kojima su mogli glasovati svi upisani birači, Bush je u Washingtonu dobio 58 posto glasova a za McCaina je glasovalo 38 posto. Bush je, prema konačnim rezultatima, u Sjevernoj Dakoti dobio 14 delegata, McCain 4 a Alan Keyes jednog. U Virginiji je za teksaškog guvernera glasovalo 53 posto birača što mu prema tamošnjim izbornim pravilima donosi svih 56 delegatskih mjesta. McCain je dobio 44 posto glasova. HELSINKI - Prva žena na položaju predsjednika Finske Tarja Halonen položila je u srijedu prisegu u finskom parlamentu pred brojnim dužnosnicima i diplomatskim predstavnicima. Tarja Halonen, 11. predsjednik Finske od proglašenja neovisnosti 1917. godine, prisegnula je da će podržavati ustav dodavši pritom da će raditi na povećanju jednakosti među spolovima. "Dat ću sve od sebe kako bi se u idućih šest godina mi Finci mogli osjećati da živimo u zemlji veće jednakosti", rekla je Halonen na govoru održanom povodom inauguracije. Tarja Halonen (56) nasljedila je na položaju predsjednika države Marttija Ahtisaarija. Predsjednički mandat u Finskoj traje šest godina. (Hina) dh dh