RFI 29. II.PREDIZBORNA OBEĆANJA

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 29. II. 2000. Prilog iz Zagreba Marinka Čulića: "U Hrvatskoj je trenutno najaktualnija tema koliko koalicija šest stranaka ispunjava obećanja dana prije izbora. Ima u tome i nešto humora, jer ovo pitanje osobito uporno postavlja bivša vladajuća stranka HDZ, koja je valjda svjetski rekorder u broju obećanja koja nikada nisu došla ni blizu toga da budu ostvarena. No, isto pitanje dolazi i s drugih strana, i to s prilično nestrpljivosti, jer je očito da javnost doživljava novu vlast kao neku vrstu svojih izaslanika koji moraju ispuniti ono što je gotovo konsenzualno prihvaćeno od strane građana. U tom nestrpljenju možda ima i nešto ishitrenosti jer je stanje u kojem su zatekli zemlju novi vlastodršci očito puno gore od očekivanog, posebnom kada je riječ o golemim vanjskim i unutarnjim dugovima koje treba vratiti iz državne kase. Zbog toga je nova vlast odmah morala povući obećanje o smanjenju 22- postotnog poreza na dodanu vrijednost, iako je sama dok je bila u opoziciji tvrdila da je to mlinski kamen oko vrata privrede. No prinosi od tog poreza očito čine prevažnu stavku u proračunu i nova ih se Vlada nije htjela odreći, što je, uvjetno govoreći, razumljivo. Uvjetno zbog toga što je trebalo očekivati da novi ključar državne kase obuzda fiskalni apetit na nekim drugim stranama, tj. u nekim drugim stavkama državnog proračuna, no to se nije dogodilo. Proračun je praktički ostao isti kao u vrijeme HDZ-a, iako je obećano da će on odmah biti smanjen 17 posto kako bi se barem malo pojeftinilo državu koju se opisivalo kao jednu od najskupljih u Europi. Štoviše, dojučerašnji ljuti kritičari parazitski neodgovorne države, preko noći su se pretvorili gotovo u nezasitne haračlije, tako da u Račanovoj vladi već danima traje svađa među ministrima tko će prigrabiti što veći dio proračuna. Kada čovjek sluša tu svađu rekao bi da su pojedinim ministrima dana na upravljanje nekakva sirotišta koja će zbog besparice uskoro trebati zatvoriti, a ipak, kada se sve proračunske stavke zbroje, dolazi se do iznosa od preko deset milijarda njemačkih maraka. No, možda još više od te goleme svote brine činjenica što nitko ne otvara pitanje zašto je zapravo država toliko skupa i nije li razlog tome posvemašnja centralizacija koju je proveo Tuđman, a koje se ni nova vlast, kako sada izgleda, nema namjeru odreći. Taj centralizam, u spoju s velikim novcima kojima se održava na životu, čini vlast izuzetno privlačnom, tako da se stranke vladajuće koalicije doslovce jagme za pojedina ključna ministarstva, kao što je, recimo, Ministarstvo obrane, ne hajući što time odlazi u vjetar i jedno od strateških izbornih obećanja, a to je depolitizacija vojske, policije i obavještajnih služba." (RFI)