NJ 29.II.-SZ-EU POSTROJBE

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 29. II. 2000. Jamačno skupo "Napreduje unatoč svim dvojbama. Europljani žele u relativno kratkom roku ustrojiti brzu napadačku postrojbu i time se osloboditi vojne ovisnosti o Amerikancima. Potkraj prošle godine Europska je unija na vrhu u Helsinkiju - u što se do tada nije baš vjerovalo - donijela odgovarajuće odluke. U portugalskoj Sintri 15 ministara prvi su put u tom krugu pokušali konkretno se baviti pojedinim koracima u smjeru ambicioznoga cilja. Prvo pitanje: koji će kapaciteti biti potrebni u zrakoplovima, brodovima, informacijskoj tehnici ako od 2003. postrojba EU-a od 60 tisuća ljudi treba biti sposobna operirati u Europi ili oko nje u roku od dva mjeseca? I to bez izravne američke potpore, ali uz uporabu NATO-ovih uređaja. U Sintri je posrijedi dakle bio ponajprije novac. Tko svoga ministra financija može uvjeriti da će emancipacija Europe na području sigurnosti nešto i stajati? Čak prilično puno. Na prvom neformalnom susretu ministara obrane poslije Helsinkija još nije bilo govora o donošenju čvrstih zaključaka. No vrijeme tjera. Početkom ožujka u Bruxellesu započinju radom tri odbora prijelaznog značaja: politički odbor sastavljen od veleposlanika te dva vojna odbora. Do kraja godine bi se funkcije Zapadnoeuropske unije (WEU) trebale uključiti u EU. Na vrhu u Nici pod francuskim predsjedanjem, bude li se moguće držati vremenskoga plana, bit će potpisani sporazumi za Ogranizaciju europske sigurnosne i obrambene politike. Tada bi se ministri obrana mogli češće sastajati poput njihovih kolega iz ministarstava vanjskih poslova, tada će se u bruxelleskoj četvrti EU-a redovito sastajati i vojnici. Poslije uspješne integracije WEU-a, odbori bi trebali dobiti svoj konačni status u EU. No prije toga treba razjasniti koju će ulogu imati članice NATO-a koje ne pripadaju EU. To su Turska, Norveška i Island. Mađarska, Poljska i Češka već su u NATO-u, ali još nisu u EU. Ankara ustraje u tomu da od početka gurne nogu u vrata. Također još treba uvjeriti Amerikance da Europljani ne prtljaju na konkurenciji NATO-a koja bi jednoga dana mogla ugroziti njihov dominantni položaj na području sigurnosti. Europljani svoju buduću postrojbu žele uporabiti samo kad SAD neće držati da to zadire u njegove interese. Ministri obrana vijećali su i o britanskom prijedlogu da jedinice EU-a, iako u manjem opsegu, operiraju širom svijeta. Manje države EU-a - bez prekomorskih interesa koje zastupaju London i Pariz - reagiraju s nepovjerenjem. Naglašavaju da napadačka postrojba neće biti stalna vojska i da Europa ne treba postati svjetski policajac" - piše Udo Bergdoll.