FR-LE MONDE 29.2.O EU OBRANI

FRANCUSKA LE MONDE 29. II. 2000. Petnaestorica ubrzano rade na stvaranju europske obrane "Europska se obrana stvara polako, ali sigurno. To je mišljenje Javiera Solane, visokog predstavnika Europske unije za zajedničku vanjsku i obrambenu politiku (PESC): 'Ako pogledamo koliko je vremena trebalo za uvođenje zajedničkog novca, možemo reći da stvari teku brzo kada je riječ o europskoj sigurnosti', rekao je gospodin Pesc za 'Le Monde'. Naime, dodao je, 'nakon Helsinkija, dogodile su se mnoge stvari koje idu u istom pravcu: osigurati Europi zajedničke snage kako bi mogla djelovati u kriznim prilikama.' 'Mi moramo odlučno ići naprijed', rekao je. Ministri obrane petnaestorice žele zapravo svladati novu fazu okupljajući se u Sintri (nedaleko od Lisabona) u ponedjeljak 28. veljače prvi put nakon susreta na vrhu u Helsinkiju, održanom u prosincu 1999., na kojemu je odlučeno da se do 2003. stvore 'neovisne snage' za obranu. (...) Ministri obrane razgovarat će također o mogućnosti slanja snaga za brzo djelovanje u sklopu 'zadaća iz Petersberga' (humanitarne zadaće, očuvanje i uspostava mira), ali i o ustroju i organizaciji snaga koje bi trebale sudjelovati u budućim operacijama. Napokon, svaka će zemlja dati procjene o vlastitom sudjelovanju u zajedničkom cilju: mogućnosti da za 60 dana rasporedi 60 tisuća vojnika na kriznom području. Ministri bi isto tako trebali razgovarati o dužnosti predsjedatelja COPS-a (Odbor za politiku i za sigurnost) koju sada obnaša ministar obrane zemlje koja predsjeda EU-om: nekoliko prijestolnica podupire stajalište g. Solane koji želi preuzeti tu zadaću uz onu 'gospodina Pesca' i glavnog tajnika Zapadnoeuropske unije; drugi pak drže da takav prijenos ovlasti ministarskog vijeća predstavlja teškoću. 'Zamislite krizu poput one u Bosni: je li smjena na položaju koja znači promjenu odgovornosti u jeku krize, najbolje i najpouzdanije rješenje?', pita se g. Solana. Visoki predstavnik PESC-a ne misli pak da treba bitno mijenjati europski ugovor kako bi se povelo računa o uvođenju europske obrane. Omogući li to dnevni red međuvladine konferencije (CIG) koja treba sretno privesti kraju reformu europskih ustanova, bilo bi poželjno unijeti stanovite 'promjene' kako bi se službeno potvrdile ovlasti COPS-a da donosi odluke u vrijeme krize. U Sintri će se uz to dotaknuti dva osjetljiva pitanja: institucionalizacija odnosa između EU-a i NATO-a i financiranje europske obrane, koje nimalo nije jasno s obzirom na težnje brojnih zemalja (poglavito Njemačke) koje žele smanjiti vojne troškove. Sve do sada, odnosi između EU-a - uključujući Zapadnoeuropsku uniju - i NATO-a gotovo nisu ni postojali. Zadnjih mjeseci, poštivajući načela susreta na vrhu u Helsinkiju, Javier Solana i lord Robertson, glavni tajnik NATO-a, uveli su običaj da se sastaju gotovo jednom u tjednu, ali nije pretjerano reći da led između ove dvije ustanove još nije probijen. To bi se trebalo dogoditi u prigodi sjednice Europskog vijeća u Maria da Feiri 19. i 20. VI. Portugalsko će predsjedateljstvo tada podnijeti izvješće o mogućnosti institucionalizacije odnosa EU-NATO. Privremena inačica izvješća koje sadrži popis 'mogućnosti suradnje i dogovaranja' između dviju ustanova, nije naišla na jednoglasno odobravanje Europljana, budući da Sjevernoatlantskom savezu daje mogućnost da jako utječe na odluke EU-a o upletanju. Po mišljenju mnogih zemalja - napose Francuske - Europljani se prvo moraju dogovoriti o budućoj suradnji s NATO-om. Sjedinjene Države pak žele da se savez odmah priključi tom procesu, što Pariz navodi na sumnju kako ta želja nema druge svrhe doli da što više uključi američku upravu u donošenje odluka o budućoj 'samostalnoj obrani' Europe. Portugalski dokument predviđa u svezi s tim da Security Task Force, koji će iznositi prijedloge o zajedničkim ustrojima 'sigurnosti i obavješćivanja', 'usko surađuje' s NATO-om. Isto tako, kada je riječ o 'redovitim' odnosima (izvan razdoblja krize), spominje se mogućnost da časnici saveza pribivaju europskim ministarskim sjednicama (pa i neslužbenim) na kojima bi se trebalo raspravljati o 'razvoju europskih obrambenih snaga'. U doba krize, razmišlja se o tješnjim odnosima NATO-a i EU-a: tako bi, budu li vojnu operaciju vodili Europljani uz vojnu pomoć NATO-a, zamjenik glavnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi bio nazočan na sjednicama budućeg Europskoga vojnog odbora. Kako o ovim prijedlozima Europljani nisu jedinstveni, dogovor se na susretu u Feiri na vrhu mogao postići tek nakon teških pregovora", iz Bruxellesa izvješćuje Laurent Zecchini.