LJUBLJANA, 29. veljače (Hina) - Desetogodišnji proces privatizacije društvene imovine u Sloveniji završen je bez većih "tajkunskih" skandala, ali i bez značajnijeg priljeva svježeg kapitala ili nove, efikasnije upravljačke strukture u
poduzećima, pokazuje završno izvješće vladine Agencije za privatizaciju i restrukturiranje.
LJUBLJANA, 29. veljače (Hina) - Desetogodišnji proces
privatizacije društvene imovine u Sloveniji završen je bez većih
"tajkunskih" skandala, ali i bez značajnijeg priljeva svježeg
kapitala ili nove, efikasnije upravljačke strukture u poduzećima,
pokazuje završno izvješće vladine Agencije za privatizaciju i
restrukturiranje.#L#
"Osim u osiguravajućim društvima, u Sloveniji više nema društvenog
kapitala", izjavila je direktorica Agencije Sonja Zabukovec.
Privatizacija nekadašnje društvene imovine - procijenjene prema
zakonu koji je stupio na snagu početkom 1993. godine na oko 19
milijardi njemačkih maraka - vršila se prijavom i odobrenjem
privatizacijskog programa preko agencije sa 40-ak stručnjaka i
uključila je 2100 poduzeća.
Polovica te vrijednosti bila je podijeljena građanima u obliku tzv.
vlasničkih certifikata s više mogućnosti njihove kapitalizacije,
no to stručnjaci ocjenjuju i najvećim problemom slovenskog
privatizacijskog modela.
S jedne je strane, naime, model osiguravao visok stupanj socijalne
pravednosti jer su na početku svi dobili istu nominalnu vrijednost
dionica, ali su u njihovoj realizaciji različito prošli, a dobar
dio certifikata ostao je neiskorišten. Nastala je i tzv.
"certifikatska rupa" zbog koje vlasnici certifikata od države
traže novu raspodjelu dionica prilikom privatizacije državne
imovine i saniranih banaka, a dotok svježeg kapitala u poduzeća bio
je minimalan.
U sadašnjoj strukturi vlasništva privatizirane imovine dominiraju
unutarnji interni vlasnici (zaposleni i poslovodstvo) sa 44 posto u
ukupnom privatiziranom kapitalu, 25 posto u vlasništvu je
ovlaštenih privatizacijskih fondova (u koje su certifikate ulagali
građani), 22 posto imaju dva državna fonda, a samo je 13 posto
prodano javnim natječajem, odnosno prodajom dionica za certifikate
ili gotovinu. U strukturi sredstava pristeklih u poduzeća s
unutarnjim vlasnicima više od polovice opet su vlasnički
certifikati (besplatno podijeljeni), a ostalo je kupljeno za
gotovinu ili na rate.
Interno vlasništvo osobito dominira u radno intenzivnim poduzećima
s mnogo zaposlenih. Takva su poduzeća i dalje u najvećim teškoćama i
u njima su stečajevi i otpuštanje radnika bili najizraženiji.
Agencija za prestrukturiranje i privatizaciju trebala bi
sudjelovati svojom stručnom pomoću i u realizaciji prodaje državne
imovine po posebnom zakonu koji još nije stupio na snagu. Očekuje se
da će u tome biti prisutnija i mogućnost dolaska stranog kapitala,
što je kod privatizacije društvene imovine bilo minimalno i
isključivo u poduzećima čije dionice kotiraju na burzi.
(Hina) fl ds