BBC 27. II. PETERS O POVRATKU SRBA

BRITANSKI RADIO - BBC 27. II. 2000. S voditeljem koordinacijskog centra u Vukovaru misije OESS-a u Hrvatskoj Pierreom Petersom razgovarala je naša urednica Ivana Šubarić-Hedl. Prvo ga je upitala kako ocjenjuje promjenu vlasti i službene politike u Hrvatskoj: = Hrvatska je nedavno prošla kroz duboke političke promjene. S vladom koju je sastavila prijašnja oporba, potom s izborima za novoga predsjednika. I ono što čujem od nove vlade i od novog predsjednika zvuči vrlo pozitivno, kaže gospodin Peters. Na pitanje je li najava nove politike prema izbjeglicama dobra osnova za uklanjanje psihološke zapreke povratku Srba, gospodin Peters odgovara: = Da, to je vrlo ohrabrujuće. Preda mnom je inauguracijski govor novog predsjednika gdje on kaže da će učiniti sve da pridonese povratku izbjeglica, njihovoj sigurnosti i dostojanstvu. To je vrlo pozitivno. On važnim također ocjenjuje dijelove govora predsjednika Mesića u kom se kaže da svi hrvatski građani moraju biti jednaki pred zakonom, bez obzira na godine, spol, nacionalnost, vjerska i politička uvjerenja. To je izravan poziv izbjeglicama da se vrate u Hrvatsku. - Imate li spoznaja da je ubrzani povratak izbjeglica već započeo i možete li trenutačno stanje kada je riječ o povratku usporediti s prijašnjim razdobljem? = Još je prerano govoriti o usporedbi jer zasad možemo procjenjivati samo na temelju izjava, koje su pozitivne. No, moramo čekati da bismo vidjeli rezultate na terenu, ističe voditelj koordinacijskog centra OESS-a u Vukovaru i dodaje da će već za nekoliko mjeseci postati jasno je li postignut napredak, a to će značiti sljedeće: = Ako vidimo tijekom proljeća i ljeta da se mnogo više srpskih građana Hrvatske vraća i ako u isto vrijeme vidimo da se hrvatski građani iz Bosne i Hercegovine vraćaju u svoju zemlju, to će značiti napredak. On smatra da će povratak srpskih izbjeglica biti jedno od najvažnijih pitanja na kojima će raditi nova Vlada. Stoga ona zaslužuje priznanje, ali i materijalnu pomoć međunarodne zajednice. Gospodina Petersa pitamo kakvo je trenutačno stanje u Podunavlju kada je riječ o međunacionalnim odnosima, odnosno koliko su učestali incidenti na toj osnovi: = Odnosi između dvije zajednice poboljšavaju se sporo, ali sigurno. No to bi trebalo ići brže. Međunacionalni odnosi spadaju pod vrlo važno pitanje kojim bi se trebala baviti vlast, a to je pitanje ponovne uspostave povjerenja. Prema podacima OESS-a, u Podunavlju još ima incidenata između Hrvata i Srba, no njihov se broj smanjuje. U siječnju je zabilježen 31 etnički motiviran incident, dakle prosječno jedan dnevno, što je mnogo manje nego prosjek od oko četiri takva incidenta dnevno u siječnju prošle godine. Gospodin Peters izrazio je nadu da će se s politikom nove Vlade nastaviti tendencija opadanja etničkih sukoba i da će se pojačati proces pomirenja. Ipak pitamo - odakle takav optimizam kada se, primjerice, u vukovarskom Gradskom poglavarstvu već više mjeseci vijećnici Hrvati i Srbi nikako ne mogu usuglasiti oko naizgled banalnog pitanja kao što je imenovanje ulica. Kako u tom kontekstu govoriti o rješavanju većih problema koji se tiču suživota dviju zajednica? = Trenutačno su na dnevnom redu u Vukovaru neka vrlo osjetljiva pitanja. No, prije nekog vremena nije čak bilo moguće o njima ni razgovarati. Ipak, sada predstavnici Hrvata i Srba sjedaju za isti stol i pokušavaju uspostaviti ozbiljan dijalog. To, naravno, ne znači da će se do rješenja doći za dva-tri dana, ali učinjen je prvi korak prema rješenju jer dvije zajednice pristaju govoriti o problemu, kaže gospodin Peters. Dodaje kako OESS u tom procesu nastoji potaknuti obje strane, no o problemu razgovaraju racionalno i oslobode ih emotivnog naboja. Osim u narušenim međuetničkim odnosima zapreku bržem općem povratku gospodin Peters ponajprije vidi u gospodarskoj situaciji. = Nije dovoljno obnoviti kuću obitelji koja je izbjegla i reći kako se moraju vratiti. Treba misliti da oni trebaju škole, bolnice, da trebaju posao. Pitanja povratka i obnove ne bi se smjela promatrati odvojeno, napominje gospodin Peters, ističući da su ona povezana, pa na njihovu rješavanja treba raditi paralelno: = Ako se situacija u procesu pomirenja bude popravljala i ako uznapreduje gospodarstvo, tada će i oni koji još dvoje oko povratka uvidjeti kako ovdje nije tako loše i da se mogu vratiti. Kada je riječ o sigurnosnoj situaciji u Podunavlju, gospodin Peters kaže kako je ona stabilna i da se ukupni broj incidenata, dakle ne samo međuetničkih, stalno smanjuje: = Takvu sliku ne mijenja ni incident koji se dogodio proteklog vikenda na nogometnoj utakmici. Riječ je, naime, o izgredu navijača koji su došli u Vukovar na nogometnu utakmicu između klubova Dinamo i Vukovar '91. Tu su prigodu iskoristili za razbijanje nekoliko izloga, a stradao je i jugoslavenski konzulat. No opće su ocjene proteklih dana da je policija zapravo brzo reagirala i tako spriječila još veći izgred. Taj se događaj može tumačiti i na tragu činjenice da vladina politika prema izbjeglicama ne nailazi kod svih na dobar odjek. Naime, hrvatski prognanici i različite udruge ratnih stradalnika negoduju zbog otvorenog poziva Srbima da se vrate, kao i zbog izjednačavanje njihovih prava. Gospodin Peters smatra da takvi stavovi koče demokratske promjene, a kako se većina građana Hrvatske na izborima odlučila za promjene, na njima bi trebalo ustrajati: = Mislim da je većini ljudi već dosta svakodnevnih priča o ratu. Oni se žele okrenuti prema budućnosti. U toj budućnosti će, smatra gospodin Peters, svi građani zajedno raditi na boljitku zemlje koja će pronaći svoje mjesto u Europskoj uniji. Krajem prošle godine bilo je aktualizirano pitanje produžetka mandata misije OESS-a u Hrvatskoj. S obzirom na promjene u Hrvatskoj i misija OESS-a vjerojatno će doživjeti promjene u svojim zadaćama. Gospodina Petersa pitamo kakve se promjene u radu OESS-a u Hrvatskoj mogu očekivati: = To ne bih komentirao. O mandatu i eventualnim promjenama odlučuje se u okviru svih zemalja članica OESS-a, kaže gospodin Peters. No dodaje da se razgovori u vezi s tim pitanjem vode već neko vrijeme, a odluka o novom mandatu mora biti donesena do kraja ožujka. No, kako posao u Hrvatskoj još nije završen, prerano je govoriti o završetku misije, smatra gospodin Peters, dodajući kako će prijedlog novog mandata zasigurno biti formuliran tako da bude prihvatljiv za sve članice OESS-a, kao i za Hrvatsku. U svakom slučaju OESS, a posebice misija u Hrvatskoj, spremna je ne samo promatrati nego i sve više pružati savjetodavnu pomoć hrvatskoj Vladi, kaže gospodin Peters. Inače, na području Hrvatske trenutačno se nalazi oko 250 promatrača OESS-a, a u Podunavlju je smješteno oko 40 civilnih i 85 policijskih promatrača. Gospodina Petersa na kraju smo pitali za komentar situacije u Austriji, zemlje koja je trenutačno predsjedavajuća u OESS-u: = To pitanje prepuštam mojim kolegama u Austriji. Ja ovdje već imam dovoljno problema, pa se ne namjeravam baviti još i onima za koje nisam odgovoran, zaključio je Pierre Peters, voditelj koordinacijskog centra misije OESS u Vukovaru. (BBC)