GB-YU-HR-IZVJEŠĆA-Organizacije/savezi-Politika BBC-PREGLED TISKA-25-2 BRITANSKI RADIO - BBC 25. II. 2000. Pregled tiska "'The Times' piše kako na Zapadu rastu strahovanja da bi Gruzija mogla postati najnovija žrtva ruskoga rata protiv
Čečenije. Iako je nastupilo zatišje u borbama pošto su pobunjenici pretrpjeli teške gubitke, to bi se moglo dramatično promijeniti kad se otvore planinski prijevoji između Gruzije i Čečenije, piše list. Tisuće teško naoružanih Čečenaca skrivaju se u šumama kraj gruzijske granice. Kad se počne topiti snijeg početkom travnja, Čečenci će moći otvoriti putove kroz Gruziju, kojima će im pritjecati oružje i novi borci. Borbe bi se mogle, stoga, proširiti i na Gruziju, kao što se nakratko dogodilo prošle jeseni, i ugroziti prozapadnu vladu predsjednika Ševarnadzea. Iako se Zapad ne želi upletati u opasnu kavkasku politiku, ne može zanemariti to područje koje obiluje naftom, a Azerbajdžan i Gruzija pružaju logične lokacije za naftovode, a ako rat u Čečeniji destabilizira to područje, posljedice bi mogle daleko premašiti brdske prijevoje u Gruziji, zaključuje list. Listovi i danas posvećuju dosta prostora zaoštravanju stanja na Kosovu. 'The Daily Telegraph' piše kako se očekuje da će vodstvo
BRITANSKI RADIO - BBC
25. II. 2000.
Pregled tiska
"'The Times' piše kako na Zapadu rastu strahovanja da bi Gruzija
mogla postati najnovija žrtva ruskoga rata protiv Čečenije. Iako je
nastupilo zatišje u borbama pošto su pobunjenici pretrpjeli teške
gubitke, to bi se moglo dramatično promijeniti kad se otvore
planinski prijevoji između Gruzije i Čečenije, piše list. Tisuće
teško naoružanih Čečenaca skrivaju se u šumama kraj gruzijske
granice. Kad se počne topiti snijeg početkom travnja, Čečenci će
moći otvoriti putove kroz Gruziju, kojima će im pritjecati oružje i
novi borci. Borbe bi se mogle, stoga, proširiti i na Gruziju, kao
što se nakratko dogodilo prošle jeseni, i ugroziti prozapadnu vladu
predsjednika Ševarnadzea. Iako se Zapad ne želi upletati u opasnu
kavkasku politiku, ne može zanemariti to područje koje obiluje
naftom, a Azerbajdžan i Gruzija pružaju logične lokacije za
naftovode, a ako rat u Čečeniji destabilizira to područje,
posljedice bi mogle daleko premašiti brdske prijevoje u Gruziji,
zaključuje list.
Listovi i danas posvećuju dosta prostora zaoštravanju stanja na
Kosovu. 'The Daily Telegraph' piše kako se očekuje da će vodstvo
NATO-a poslati pojačanja na Kosovo, pošto su najnoviji
međunacionalni sukobi pokazali slabosti mirovnih snaga. Vrhovni
zapovjednik NATO-a za Europu, general Wesley Clark tražit će da se
kontingent poveća za najmanje tri borbena bataljuna, čime će broj
vojnika porasti na oko 40.000. General Clark očito je nezadovoljan
što su zemlje angažirane na Kosovu, među kojima je i Britanija,
prerano smanjile broj svojih vojnika na Kosovu, zaključuje list.
'The Guardian' piše o planovima UN-a za povratak Albanaca u
sjeverni dio Mitrovice, u kojoj su se rasplamsali albansko-srpski
sukobi. Pogođen najnovijim etničkim čišćenjem i optužbama SAD-a i
NATO-a da jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević stoji iza
nereda u Mitrovici, upravitelj UN-a na Kosovu Bernard Kouchner
objavio je da će Mitrovica biti preobražena u ujedinjeni grad iz
kojega će biti uklonjena sadašnja podjela na sjeverni, srpski, dio
grada, i na južni, albanski. Također je javio da pojačava napore za
stvaranje združene srpsko-albanske uprave, zaključuje list.
'The Independent' piše da se NATO boji da su događaji u Mitrovici
dio pokušaja Beograda da podijeli Kosovo kako bi zadržao sjeverni
dio pokrajine u kojemu se nalaze vrijedne zalihe ruda, a dolazak
toplijeg vremena omogućit će veću pokretljivost prikrivenim
srbijanskim snagama, što će biti još jedna kušnja za snage NATO-ova
kontingenta. NATO-ovi diplomati očekuju da se pokrene nova
inicijativa za Mitrovicu, u sklopu koje bi se možda uspostavila
posebna zona kako bi se otežao pristup pokretačima nereda,
zaključuje list.
'The Guardian' također donosi komentar svog novinara Martina
Woollacotta koji smatra da se situacija na Balkanu komplicira dok
su SAD zaokupljene predsjedničkim izborima, a EU unutarnjim
problemima. Trebalo bi, kaže autor, odoljeti iskušenju da se Balkan
prepusti samome sebi u trenutku bitnih promjena, jedne pozitivne, a
druge prijeteće. Pozitivna je dolazak istinski demokratske vlasti
u Hrvatskoj, koja ima bitno novu politiku prema Bosni. To bi moglo
označiti svršetak prikrivene podjele na tri etičke zone u Bosni, to
bi također moglo značiti da će se više Srba vratiti u Hrvatsku, a
više Hrvata u Bosnu. No, istodobno, Slobodan Milošević priprema
ofenzivu na sjeveru Kosova, u Crnoj Gori i u dijelovima Srbije u
kojima žive Albanci. Stoga, kaže na kraju komentator lista, treba
povećati broj vojnika u međunarodnim snagama, ali treba i učvrstiti
političku volju međunarodne zajednice da se ubrzaju mirovni
procesi na Balkanu.
'The Financial Times' piše kako novi hrvatski premijer Ivica Račan
očekuje da će razbiti međunarodnu izolaciju zemlje brzim ulazom u
NATO-ovo Partnerstvo za mir. Gospodin Račan također se nada da će na
ljeto početi pregovore o sporazumu o stabilnosti i asocijaciji s
EU-om. Gospodin Račan rekao je jučer kako su odnosi s Bosnom sad
jedina zapreka Hrvatskoj za ulazak u Partnerstvo za mir, što je
korak prema članstvu u NATO-u. On je dodao kako će se glavni
problem, tj. financiranje Hrvata u Hercegovini, riješiti u novom
proračunu. Što se tiče sporazum s EU-om, kaže list, on će istaknuti
razliku između Hrvatske i drugih zemalja koje su bliže Uniji, poput
Slovenije. Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji, naime,
naglašava suradnju među balkanskim zemljama. Naš je stav da
pristajemo na regionalnu suradnju, ali ne želimo da Hrvatska bude
prisiljena dijeliti sudbinu s regijom, rekao je gospodin Račan,
zaključuje list".
(BBC)