NJ 26.II.-FAZ-VOJVODINA

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 26. II. 2000. Predstavnici Vojvodine traže promjenu u djelomičnu republiku "U Srbiji se zaoštrava razilaženje o statusu sjeverne pokrajine Vojvodine. Demokratska liga Vojvodine (LSZV), jedna od vodećih političkih snaga u nekada autonomnoj jugoslavenskoj pokrajini na svojem kongresu krajem tjedna tražit će promjenu u djelomičnu republiku. Predsjednik lige Čanak pozvao je istodobno predstavnike važnih oporbenih stranaka Srbije na razgovore u budućem statusu Vojvodine. Savezna republika Jugoslavija (SRJ) proglašena 1992. sastoji se od dvije djelomične republike, Srbije i Crne Gore. Srbiji pripadaju pokrajine Vojvodina na sjeveru i Kosovo na jugu. Zbog spora između političkog vodstva oko predsjednika SRJ Miloševića u Beogradu i djelomične republike Crne Gore koja teži samoodređenju pod reformistički orijentiranim predsjednikom republike Đukanovićem, zajedničke su ustanove SRJ praktički prestale postojati. Crna Gora bojkotira vladu SRJ koju nadzire Milošević i parlament SRJ u Beogradu, dok Beograd ne priznaje izabranu vladu u crnogoskom glavnom gradu Podgorici. Težnjama sjeverne pokrajine Vojvodine da dobije status republike, poslije Kosova i druga se, nekada autonomna pokrajina pokušava oteti diktatorskom zahvatu Miloševićeva režima. Predstavnik Miloševićeve socijalističke stranke u Vojvodini Smiljanić odbio je zahtjeve Demokratske lige i njezinoga predsjednika Čanka. Po Smiljanićevim podacima od 2,3 milijuna stanovnika pokrajine, 80 posto su Srbi. Široka autonomija ili čak promjena Vojvodine u republiku, nezamisliva je. O stvarnom broju stanovnika Vojvodine i etničkom sastavu stanovništva u regiji oduvijek nastanjenoj brojnim narodima, ne postoje pouzdani podaci. Po rezultatima popisa stanovništva iz 1991., od oko dva milijuna stanovnika Vojvodine, 57 posto ili 1,15 milijuna bili su Srbi, etnički su Mađari sa 17 posto stanovništva ili 340 tisuća ljudi predstavljali najveću manjinu. Treća po brojnosti narodnosna skupina bili su Hrvati s 4,9 posto ili 98 tisuća stanovnika. Osim njih u Vojvodini žive Slovaci, Crnogorci, Rumunji, Ruteni i Makedonci. Od raspada Jugoslavije u Vojvodini su se naselili brojni srpski izbjeglice iz Hrvatske, Bosne i Hecegovine i napokon s Kosova. Mnogi su Hrvati i Mađari, naprotiv, napustili regiju. Broj Mađara sada se procjenjuje na svega oko 200 tisuća. Savez Mađara u Vojvodini kao mjerodavna stranka mađarske manjine u Vojvodini postavila je svoje zahtjeve za kulturnom i političkom autonomijom. U kolovozu 1999. mađarski su se zastupnici u republičkom i saveznom parlamentu kao i u općinskim vijećima i gradskim upravama okupili u 'Nacionalno vijeće Mađara u Vojvodini'. Za predsjednika je 55 predstavnika interesa izabralo predsjednika Saveza Mađara i gradonačelnika grada Subotice na granici s Mađarskom, Kaszu. Socijalistička stranka Srbije (SPS) predsjednika Miloševića utemeljenje nacionalnog vijeća nazvala je provokacijom. Unatoč različitim zahtjevima i predodžbama o budućnosti Vojvodine, srpske su oporbene stranke sa Savezom Mađara očuvale dobar odnos. Prošloga tjedna beogradski je dnevnik 'Politika' koji je pod nadzorom SPS-a, optužio Sjedinjene Države da podupiru neovisnost Vojvodine od Srbije. Poticaj za tu optužbu bila je priredba 'Projects on Ethnic Relations' na sveučilištu Princeton u Ateni, na kojoj su osim srpske oporbe i organizacija za ljudska prava sudjelovali i mjerodavni predstavnici Mađara u Vojvodini. 'Politika' je izvijestila da se na simpoziju vijećalo o daljnjem raspadu Jugoslavije. Da su Sjedinjene Države poslije Kosova i Crne Gore odabrale Vojvodinu kao sredstvo za daljnje razaranje Jugoslavije" - izvješćuje novinar lista rueb.