SARAJEVO IZMEĐU ANKARE I NIKOZIJE

SARAJEVO, 27. veljače (Hina) - Odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o uspostavi diplomatskih odnosa te zemlje s Ciprom izazvala je val oštrih kritika što su prema Sarajevu upućene od strane turskih vlasti.#L# Svi sarajevski elektronski i pisani mediji izvjestili su u subotu i nedjelju o ogorčenju kojega su ovim povodom izrazili dužnosnici vlade u Ankari ali i turski tisak. "Bosna iznevjerila Tursku", naslov je kojim je sarajevsko "Oslobođenje" popratilo reagiranja vodećih istabulskih dnevnika. TV BiH je u prvim izvješćima veliku pozornost posvetila izjavi turkog ministra vanjskih poslova Ismaila Cema koji je najavio kako će otvaranje bosanskohercegovačkog veleposlanstva u Nikoziji svakako imati posljedice po odnose BiH i Turske. "Sigurno je da ovakav razvoj događaja neće biti povoljan za odnose s ovim zemljama", izjavio je ministar Cem prema izvješćima inozemnih agencija iz Ankare aludirajući i na najave da bi primjer BiH uskoro mogla slijediti i Makedonija. Turski tisak prenio je kako su kritike "iz prve ruke" upućene i predsjedniku Vlade Federacije BiH Edhemu Bičakčiću koji se upravo u vrijeme izbijanja ovog diplomatskg skandala nalazio u posjetu ovoj zemlji. Sam Bičakčić nije međutim želio komentirati ovakve tvrdnje izjavivši sarajevskim medijima da je njegov posjet Turskoj bio vezan isključivo uz gospodarsku suradnju. Predsjedništvo BiH odluku o uspostavi diplomatskih odnosa s Ciprom donijelo je još u listopadu 1999. godine pa je nejasno zbog čega su salve oštrih reagiranja uslijedile tek sada. Ministar vanjskih poslova BiH Jadranko Prlić izjavio je kako ne vidi nikakvog razloga za reagiranja kakva su uslijedila iz Turske a pogotovu ne za diplomatski skandal. "Znamo da je Cipar bolno pitanje za Tursku ali dok sam ja ministar vanjskih poslova, naša diplomacija neće biti ničiji talac", izjavio je Prlić. On je podjetio kako s vlastima u Nikoziji diplomatske odnose imaju sve članice Europske unije a Turska je jedina koja je priznala sjeverni (turski) dio Cipra kao samostalnu državu. Prlićev zamjenik Husein Živalj, koji je de facto bošnjački ministar vanjskih poslova, kazao je pak kako je uspostava diplomatskih odnosa s Ciprom realnost za BiH kakva je ustrojena u Daytonu. On međutim dodaje da će Bošnjaci inzistirati da se između tzv. Turske republike Sjeverni Cipar i BiH uspostave kulturne i ekonomske veze. Savjetnik Predsjedatelja Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića za vanjsku politiku Mirza Hajrić bio je nešto jasniji. U izjavi "Dnevnom avazu" Hajrić je potvrdio da se bošnjačka strana protivila uspostavi diplomatskih odnosa s Ciprom no takva je odluka ipak donesena. Sarajevski tisak spekulira kako su Srbi bili ti koji su vršili izravni pritisak s ciljem priznavanja vlasti u Nikoziji. Tome se, navodno, na početku protivila hrvatska strana no na kraju su Bošnjaci ostali usamljeni u svom protivljenju. Ciparske su vlasti dugo odbijale priznati BiH s objašnjenjem kako očekuju da se prilike u njoj stabiliziraju. Javna je tajna kako to međutim nije priječilo bosanske Srbe razviti političke i poslovne veze s grčkim dijelom podijeljenog otoka a navodno je i znatan dio novca opljačkan tijekom rata u BiH prebačen na Cipar. Vlasti u Sarajevu za to vrijeme možda najveću potporu uživale su od Turske koja je BiH pružila svaku vrstu pomoći. Na pomalo neobičan način uspostavljene su i veze sa sjevernim dijelom Cipra jer su prošlog ljeta turističke agencije iz Sarajeva nudile aranžmane za ljetovanje upravo na tom području. Turski veleposlanik u Sarajevu Ahmet Erozan mogao je samo raočarano konstatirati kako priznavanje grčkog dijela Cipra predstavlja svrstavanje BiH na jednu stranu čime su iznevjeran očekivanja da se takvo što neće dogoditi prije pronalaženja cjelovitog rješenja za ciparsko pitanje. (Hina) rm nab