ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Konkretan prijedlog Dubrovnika i Splita o davanju prioriteta izgradnji brze ceste od Karlovca, preko Gračaca, Knina, Splita do Dubrovnika, hrvatska Vlada nije dobila, pa se o njemu i ne može očitovati,
izjavio je Alojz Tušek, ministar pomorstva, prometa i veza. Brza cesta Zagreb - Split - Dubrovnik, te podjela poslova između dvaju ministarstava, bile su glavne teme današnje zajedničke konferencije za novinare, ministra Tušeka i Radimira Čačića, ministra javnih radova, obnove i graditeljstva.
ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Konkretan prijedlog Dubrovnika i
Splita o davanju prioriteta izgradnji brze ceste od Karlovca, preko
Gračaca, Knina, Splita do Dubrovnika, hrvatska Vlada nije dobila,
pa se o njemu i ne može očitovati, izjavio je Alojz Tušek, ministar
pomorstva, prometa i veza. Brza cesta Zagreb - Split - Dubrovnik, te
podjela poslova između dvaju ministarstava, bile su glavne teme
današnje zajedničke konferencije za novinare, ministra Tušeka i
Radimira Čačića, ministra javnih radova, obnove i graditeljstva.
#L#
Strategijom prometnog razvitka Hrvatske definirani su cestovni
pravci i prioriteti, a resorna ministarstva i Vlada moraju držati
važećih zakona i propisa. Njima se daje prioritet izgradnji
autoputa Bosiljevo-Sveti Rok, rekli su Tušek i Čačić. Budući da se
prijedlog Splita i Dubrovnika na dijelu trase od Splita do
Dubrovnika najvećim dijelom poklapa s trasom navedenoj u
Strategiji, dvojica su ministara predložila tamošnjim gradskim
vlastima da Vladi dostave konkretan prijedlog.
To naravno ne znači da se time prejudicira odluka Vlade, rekli su
Čačić i Tušek podsjetivši da za planirani pravac već postoje i
ugovorne obveze s Bechtelom. Do ministara su stigle i najave kako će
Zadar i još neki dalmatinski gradovi izaći s inicijativom za
zadržanjem postojećih prioriteta i pravaca iz Strategije.
Na upit o istarskom ipsilonu, odnosno naplati cestarina na toj
cesti, odgovoreno je kako se u Vladi o tome nije raspravljalo.
Tvrtka Bina Istra, kako je istaknuo Tušek, hrvatskoj je Vladi
uputila zahtjev za nadoknadu štete u ukupnom iznosu od 177,57
milijuna njemačkih maraka zbog nenaplaćivanja cestarina u
razdoblju od 2000 do 2003 godine, čime, naglasio je, "Hrvatska
kupuje svoju cestu od te tvrtke".
Čačić se osvrnuo i na, kako je rekao, dramatično stanje za proračun
za 2000., odnosno na realizaciji proračuna za 1999. U 1999. se ušlo
s dugom od 455 milijuna kuna za te vrste poslova, a prošla je godina
završena s još 723 milijuna kuna duga. Time se na dijelu kapitalnih
investicija dogodio proboj proračuna od 150 posto, rekao je Čačić.
Projekt dovršetka autoceste Zagreb-Goričan najvjerojatnije će
dobiti prioritet u sklopu gospodarskih planova Pakta o
stabilnosti, rekao je Čačić. Ističe kako je i Mađarska pokazala
interes za dovršetak te autoceste.
U ovoj će godini, tvrdi Čačić, biti dovršeni svi započeti radovi na
autocesti, potrebno je platiti dugovanja izvođačima, te odlučiti o
modelima dovršetka autoceste odnosno izgradnje posljednje dionice
od Brezničkog Huma do Komina, dužine 23 kilometra.
Dvojica ministara govorili su i o djelokrugu rada te
razgraničenjima djelatnosti između ministarstava.
(Hina) ggr db